spot_img

Zagreb pionir u nas. Predmet ŠiZ ima za cilj razvoj sposobnosti i vrlina mladih za kvalitetno uključenje u zajednicu i život.

Zagreb je u ovome pionir u nas! Zagreb će od ove školske godine dobro “pošiziti”. Točnije, u 36 zagrebačkih srednjih škola, uvodi se, po prvi put uopće u nekom hrvatskom gradu, fakultativni predmet „Škola i zajednica“ (ŠiZ) koji će, kako smatra vodstvo Grada, učenike učiti demokraciji, biti zalog boljeg obrazovanja i boljeg društva.

ŠiZ poučava učenike kako da budu aktivni i ravnopravni građani društva“, izjavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević, napominjući da se time u Zagrebu po prvi put uvodi program građanskog odgoja i obrazovanja i to u 36 srednjih škola. Zapravo,  u Zagrebu se po prvi put uvodi bilo kakav fakultativni predmet na inicijativu Grada, koji će biti ponuđen svim zagrebačkim srednjim školama.

  • Zasad će program biti realiziran u najmanje 36 srednjih škola različitih profila, od strukovnih, preko medicinske do gimnazije. Obuhvatit će dvije trećine svih srednjih škola u gradu, a slušat će ga 816 učenika drugih i trećih razreda.
  • ŠiZ će se provoditi kroz 70 sati tijekom školske godine, dakle, dva sata tjedno
  • Za provođenje ŠiZ educiran je 91 nastavnik.

Zagrebački gradonačelnik Tomašević to smatra velikim uspjehom, i posebno napominje da je on sada u srednjoj školi svakako bi odabrao ŠiZ jer će se kroz taj predmet učenike obrazovati o modernim izazovima u kriznim vremenima i kako da se nose s njima.

Ono što je osobitost ovog novog školskog predmeta, kazao je Tomašević, je da učenici na demokratski način sami biraju probleme i teme na koje se žele fokusirati, a potom uz pomoć nastavnika sami odlučuju kako će adresirati njihovo rješavanje. Nada se da bi učenici mogli zakucati i na vrata Grada kako bi ih upozorili na neke probleme i zatražili od gradske vlasti da ih riješi na način koji oni smatraju optimalnim i primjerenim.

Vodstvo Grada vjeruje da će se u idućoj školskoj godini za ovaj pilot-projekt prijaviti još više škola.

Kako izgleda program ŠiZ-a

Prilikom prezentiranja programa ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Boris Jokić, jedan od svojevremeno najangažiranijih u izradi novog kurikuluma u školama, naglasio je da je ŠiZ inovativan predmet kakav još nema nijedna škola u Hrvatskoj i Zagreb je u tome naš pionir.

Program je, kako kaže Jokić, značajan u svojim odlikama: 

  • Program nema fiksni sadržaj, i de facto će ga definirati sami učenici tako što će kroz 11 tematskih cjelina sami odlučiti koji su to problemi ili pojave za njih prioritetni i koji ih najviše zaokupljaju. 
  • Predmet je inovativan i po tome što nema ispita, ni usmenog ni pisanog.
  • Neke od tematskih cjelina vrlo su bliske mladim ljudima (fizička aktivnost, sport, mediji, kultura, migracije), neke su klasične (demokracija, ljudska prava, jednakost), a neke su one za koje se i ne bi na prvu reklo da mogu biti dio građanskog odgoja i obrazovanja (ekonomija, okoliš).

Sposobnosti, vrijednosti i vrline koje se podržava kroz program ŠiZ

„Učenike se od prvog dana prati koliko aktivno sudjeluju u raspravama, aktivnostima, koliko su odgovorni, samostalni, samoinicijativni, koliko dobro komuniciraju i surađuju, a na osnovu toga njihovi ih nastavnici prate i daju im određene ocjene“, objasnio je Jokić, ocjenjujući kako je jedna od najvećih dobrobiti ovog predmeta što se mladi međusobno povezuju, neovisno o njihovim ideološkim orijentacijama, i zajednički djeluju na dobrobit zajednice, a to bi, kaže, hrvatskoj školi moglo i trebalo dati novi karakter.

Izvor: TRIS neovisni novinski portal 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2022.
www.odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img

UKLJUČITE SE, ISKAŽITE SVOJE STAVOVE O ODRŽIVOSTI AMBALAŽE!

Sve više postajemo svjesni traga kojeg ambalaža ostavlja prirodi i ljudima. Dugo je vremena cjelovitost utjecaja ambalaže bila zanemarivana pa su zato i mogućnosti za njezino usavršavanje u smjeru održivosti višestruke, u svim fazama: proizvodnji, transportu, uskladištenju, trgovini, finalnoj potrošnji. 

Po vama, koji je najčešći uzrok neekološke ambalaže na koji nailazite? (Moguće je više odgovora)

Kad ste uočili/osvijestili negativan eko-trag ambalaže?

Da li biste pri kupnji dali prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom?

Što mislite o „luksuznoj opremi“ ambalaže za parfeme, žestice, mobitele, nakit…, koja redovito ostavlja velik eko-trag?

Koristite li u kupnji vlastite vrećice, odbijete li ponuđenu vrećicu u trgovini:

Da li koristite staru ambalažu za novu namjenu (eng. renew, npr.: kutije od cipela – kao kutiju za razne sitnice ili čarape u komodi i ormaru; plastične posude od sira i jogurta - za odlaganje čavlića ili baterija… I druge ideje koje odgađaju novu kupnju i doprinose smanjenju proizvodnje.

Zahvaljujemo na vremenu koje ste odvojili za ovaj upitnik. Rezultate upitnika uskoro ćemo objaviti i komentirati na našoj stranici u okviru serijala o ambalaži.