Započinjemo serijal „Pogledajte ambalažu“: Praksa i zamisli proizvođača o smanjenju eko traga ambalaže

Barillin primjer prednjači: Poznati talijanski proizvođač tjestenine Barilla nedavno je promijenio ambalažu svojih proizvoda, koji su odsad upakirani isključivo u kartonske kutije, bez uobičajenih plastičnih prozorčića, tog prepoznatljivog znaka brenda. K tome, kartonske se kutije rade od drveta iz šuma kojima se gospodari održivo i koje se mogu reciklirati u okviru kružnog gospodarstva. Time je izbačena ne samo jedna operacija koje poskupljuje i usporava proizvodnju, već je ambalaža-kutija postala reciklabilnija.

Ovaj pomak proizvođač je ocijenio toliko važnim da je i posljednju reklamnu kampanju temeljio na obavijesti potrošačima da su se „riješili“ plastičnog prozorčića na pakiranju, vjerojatno smatrajući da je i kupcima održivost sve važniji kriterij pri izboru proizvoda. Na Barillinim stranicama može se pročitati da su na taj način smanjili proizvodnju nepotrebnog plastičnog otpada za 126.000 kg godišnje (podatak procijenjen na temelju broja prodanih kutija u 2020. godini).

Zelenija hrvatska ambalaža? Da! … Što anketa pokazuje? Proizvođači se prilagođuju.

Taj nas je Barillin potez ponukao da napravimo malo istraživanje kakvo je stanje u domaćoj industriji. Naša anketa ograničena je na mali broj domaćih proizvođača i nema namjeru detaljnog ni složenog istraživanja. Ali, čak i u ovakvim razmjerima uočavaju se aktualni trendovi. Proizvođačima iz različitih grana postavili smo dva pitanj:

• Prvo pitanje odnosilo se na pakiranja proizvoda, koliko su ih proizvođači prilagodili zahtjevima očuvanja okoliša tako da su smanjili količinu plastike u ambalaži, materijale zamijenili onima koje je moguće reciklirati, pojednostavili i smanjili dimenzije ambalaže i sl. 
• A drugo se pitanje odnosilo na prilagodbu proizvodnih procesa zahtjevima održivosti posebno u smislu uštede energenata, ali i smanjenja otpada, uvođenja učinkovitijih proizvodnih procesa i sl. 

Cilj naše kampanje je informirati opću i gospodarsku javnost o dobrim primjerima inovativnim idejama naših tvrtki, pridonijeti rastu njihova ugleda tvrtki, ukazati što je sve moguće, kako se sa usavršavanjem ambalaže povećava ekonomičnost i produktivnost tvrtke, a ne ugrožava tržišna pozicija. Onako kako nam je u poruci kazao jedan od proizvođača – sudionika ovog istraživanja:

 „U pristupu pakiranju tražimo pravu ravnotežu između naših težnji za smanjenjem količine ambalaže i njegove bitne uloge u očuvanju kvalitete, sigurnosti i praktičnosti naših proizvoda. Sustavno radimo na smanjenju upotrebe svih nepotrebnih komponenti pakiranja koji ne doprinose pogodnostima za potrošače ili logistici, kao i minimiziranju udjela ambalaže u proizvodu smanjivanjem količine materijala potrošenog po jedinici proizvoda“ 

Trebamo svi poraditi na osviještenju javnosti i proizvođača o (pre)velikom ekološkom tragu ambalaže, upozoriti na štete koje ostavlja Zemlji i atmosferi, zdravlju, visokoj i nepotrebnoj ukupnoj cijeni ambalaže koju na kraju plaćaju svi građani, društvo. 

DOMAĆI PRIMJERI ZELENIJE AMBALAŽE

U nastavku odgovorno.hr daje informativni prikaz, nekoliko crtica o našim domaćim dobrim praksama:

• KRAŠ: zamatanje paleta gotovih proizvoda vrši se tanjom folijom, ambalaža za Dorinu je potpuno reciklabilna…
• DUKAT: uklanjaju se ili pojednostavnjuju svi elementi ambalaže koji nemaju pravu svrhu (nadpoklopac sa žličicom na President svježim sirevima, plastične ručke s kantica s Dukatos jogurtima)…
• IVANČICA: smanjili su broj privjesnica s podacima  o proizvodu na svim artiklima, a nove su privjesnice papirnate…
• PLIVA: u toku je optimizacija površine postojećih oblika pakiranja kako bi ono bilo maksimalno iskorišteno…
• FRANCK: optimizacija limene ambalaže (troši se 21 % manje željeza u odnosu na 2020.)…

Više o praksama spomenutih i drugih poduzeća pratite u serijalu, koji počinjemo objavljivati od 15. siječnja 2023.

I hrvatski trgovci imaju značajnu ulogu. Mogu li u povratnoj komunikaciji sugeriraju proizvođačima koju ambalažu je moguće/potrebno pojednostaviti. Jednom će se početi pitati i trgovce što mogu sami napraviti, u svojoj praksi. Mogu li se izbjeći oni plastični prozorčići na papirnatim vrećicama za kruh, ili koristiti reciklabilnu plastiku za to? Mogu li se riješiti problemi dvokompozitnog papira/folije pri umatanju „rinfuza“ mesa (sadašnji papir presvučen plastikom je lošija verzija od plastične folije).

Na kraju, čini nam se prikladnim ovdje opet podvući one stare mudrosti života, koje smo slušali od nekih dobrih profesora u mladosti, još odavno: 

Tko hoće može. Lideri mogu prije.
(Tko neće, nađe izgovor.) 

Mirela Drkulec Miletić i Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Mirela Drkulec Miletić

više objava

Zamjenica urednika – novinarka

• Veliki razgovor – Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača: „Hrvatska je u zaštiti prava potrošača na zadnjem mjestu u EU, u mnogočemu. 10.000 prigovora potrošača na godinu govori mnogo!“
• Papa Franjo – papa drugačiji od drugih
• CRVENI ALARM (2): Biblijski potopi – rijeke divljaju. Obrovac, Gračac, Hrvatska Kostajnica i drugi, što potvrđuju? Bit će, vjerojatno, gore.
• Razgovor s povodom: Prekarni rad – Filipinci, Nepalci… nepravedno veoma težak položaj stranih radnika u Hrvatskoj. Pomoći može i sindikalno organiziranje, tvrdi Mario Iveković iz Novog sindikata.