spot_img

Zaštita zviždača od otkaza, nužno rješenje! Novi zakon – prava prilika! Od Ankice Lepej 1998. do Adrijane Cvrtile 2021., zviždači doživljavaju – KAZNU!

Stiže novi zakon o zviždačima, održano je i prvo čitanje u Saboru! Donosi li poboljšanja? Naši zviždači, od Ankice Lepej 1998. do Adrijane Cvrtile 2021. – uvijek doživljavaju isto – KAZNU!  Odredba o zaštiti od otkaza i progona jedino je rješenje kao podrška društva zviždaču, a to može dovesti i do iznimnog suzbijana korupcije. Zašto to onda političari ne izglasaju? Previše je onih kojima to ne paše. 

Najbolje to zna bivši ministar Lovro Kuščević, svima poznat, koji je već spremao novi zakon da ograniči i banalizira ulogu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa i predsjednice Nataše Novaković. Tragične li situacije za jedno društvo!

Od Ankice Lepej, heroine građanske hrabrosti …

U uvodniku objave od 25. siječnja 2021. Jutarnji list je zapisao: „U Velikoj dvorani Krematorija na Mirogoju održan je posljednji ispraćaj Ankice Lepej koja je preminula u 74. godini života. Lepej je bila simbol borbe za istinu, pravdu i slobodu medija i informacija…“

Povijesna slučajnost! Dok je toga dana, 25. siječnja, posljednji ispraćaj prve hrvatske zviždačice Ankice Lepej na zagrebačkom groblju Mirogoj, slučajnost je htjela da se u Saboru u proceduri prvog čitanja raspravljalo o nacrtu prijedloga novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kolokvijalno zvanog zakon o zviždačima.

U povodu tragičnog odlaska Ankice Lepej mediji su se raspisali o toj hrabroj ženi, što nas je nakratko vratilo 23 i pol godine unatrag, u hladnu jesen 1998. godine, u vrijeme vladavine moćnog i nedodirljivog predsjednika Franje Tuđmana. Tada 50-godišnju bankarsku službenicu Ankicu Lepej zainteresirala je jedna izjava predsjednika Tuđmana i potaknula ju da provjeri njezinu vjerodostojnost. 

– Čula sam Tuđmana kako poručuje umirovljenicima da je i njegova supruga penzionerka i da i sama jedva spaja kraj s krajem. Zavirila sam po matičnom broju u računalo Zagrebačke banke i otkrila veliki novac – ispričala je kasnije Lepej.

Lepej je razotkrila da supruga predsjednika Tuđmana, Ankica Tuđman, na svom bankovnom računu ima 210.000 njemačkih maraka i 15.740 dolara, koje njezin suprug nije prijavio u imovinskoj kartici. Svoje je saznanje otkrila novinarki Jutarnjeg lista, koja je priču i objavila. Nastala je velika afera, gotovo histerija.

***

Zagrebačka banka ponudila je nagradu od milijun kuna onome tko otkrije izvor informacija! Ankica Lepej idućeg se dana sama prijavila. Premda je, pravno, i ona imala pravo na onih milijun kuna, to je odbila. 

***

Odmah je privedena na ispitivanje u policiju koje je trajalo cijelu noć, a potom je dobila i otkaz u Zagrebačkoj banci, samo 11 mjeseci prije nego što je trebala biti umirovljena. 

***

Protiv nje pokrenut je i kazneni progon zbog odavanja službene tajne, ali je Državno odvjetništvo odustalo od progona nakon smrti predsjednika Tuđmana. 

***

Vlasti su nastojale na svaki način opravdati postupak predsjednika Tuđmana pri čemu je tadašnji predsjednik Ustavnog suda dr. Smiljko Sokol izrekao zaista nevjerojatnu izjavu da „novac nije imovina“, pa prema tome nije ni morao biti prijavljen u imovinskoj kartici.

***

Za obitelj Lepej počeli su teški dani. Ankica više nije mogla pronaći posao, a suprug Slavko dobio je otkaz osam godina ranije jer je ukazao na kriminal u Tiskari Zagreb. Na kraju je obitelj morala prodati obiteljski stan, bili su više gladni nego siti i živjeli u socijalnom stanu. 

Unatoč svemu Ankica Lepej uvijek je govorila da se nikada nije pokajala za ono što je učinila. Iako je znala da odaje poslovnu tajnu, smatrala je da je javni interes iznad poslovnog i da javnost ima pravo znati. „Ništa ne bih drugačija napravila bez obzira na sve što mi se dogodilo. Jednostavno nisam mogla drugačije“, kazala je Lepej za Index 2016. godine.

Bilo je to značajno otkriće, a danas mnogi ističu hrabrost toga čina, pa i njegovu revolucionarnost. Odjek afere u javnosti bio je velik, a mnogo više od visine zatajenog iznosa na računu, građane je potresla činjenica da vrhovni državni čelnik ne govori istinu.

O svemu što je proživljavala Lepej je 2003. objavila i knjigu „Istina – savjest iznad bankarske tajne”, koju se doduše rijetko moglo kupiti u knjižarama (Ankica je sama prodavala knjigu na ulicama Zagreba). Ankica Lepej do posljednjeg je dana ostala vjerna sebi, prosvjedovala je, ukazivala na loše pojave u politici i društvu… „Istina je daleko pogubnija od laži i pljačke“, izjavila je nedavno. Rekla je i ovo: „Šutljive javnosti nijedna vlast se ne boji. Ljudi kao da ne razumiju da imaju pravo buniti se kada stvari oko njih nisu dobre. Nimalo ne cijene svoju individualnu slobodu, a bez nje nema ni slobodnoga društva.“

… do Adrijane Cvrtile 2021. u Kutini

Najnoviji slučaj zviždačice je onaj iz Kutine Adrijane Cvrtile. Cvrtila je nedavno razotkrila korupciju u kutinskoj gradskoj vlasti i zapošljavanje stranačkih članova po nalogu, nakon čega je smijenjena s mjesta direktorice Eko Moslavine, a slijedi joj i otkaz na novom radnom mjestu na koje su je nakon smjene postavili, jer je naprasnom odlukom – novom sistematizacijom – to radno mjesto lukavo ukinuto. A osumnjičeni su protiv nje iz istražnog zatvora pokrenuli 8 kaznenih prijava… Cvrtila je sada u pravnoj bitci. Izjavljuje na tv-u kako joj mnogo ljudi prilazi, daje podršku, ali malo je onih koji će se izložiti…

Zviždača je poslije Ankice Lepej bilo dosta, od Jelene Jovev koja je za korupciju prijavila sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić Merzel, preko Vesne Balenović koja je ukazala na kriminal u Ini, Damira Mihanovića koji je pomogao u razotkrivanju afere Fimi Media, Srećka Sladoljeva koji je prokazao kriminal u Imunološkom zavodu, Vlatka Klarića koji je otkrio kriminal u gradskoj tvrtki URIHO (koja zapošljava invalide!)…, pa do ovog posljednjeg.

Ima li pomaka u naših 30 godina? Izgleda da nema mnogo.  Ali novi je „POMAK“

I zato je Cvrtila pokrenula osnivanje nove udruge „POMAK – udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada“ u Kutini. Svojim radom udruga će nastojati ostvariti pomak u društvu prema boljem sutra, rečeno je u raspravi na osnivačkoj skupštini. U fokusu rada udruge bit će borba protiv korupcije i trgovanja političkim utjecajem s čime su se susreli inicijatori osnivanja udruge – Adrijana Cvrtila, Josip Vitez i Viktor Šimunić.
„Želimo da svi građani u Hrvatskoj imaju jednaku priliku i da budu jednakopravni. Tako ćemo ostvariti pomak u društvu i ostvariti napredak. Borit ćemo se protiv korupcije i kriminala (…), pomagati i ohrabrivati sve građane koji se usude glasno govoriti o neprihvatljivim pojavama u našem društvu s kojima se svakodnevno suočavamo“, rečeno je na osnivačkoj skupštini. 

Iz rasprave u Saboru o novom Zakonu 

Ankica Lepej probila je led. Otada do danas zviždali su mnogi hrvatski zviždači. Njihovi su zvižduci ponekad dopirali do javnosti, a katkad ostali zatomljeni u lokalnoj sredini, neki su pokretali stvari nabolje, a neki su bili uzaludni. Svijest građana da i sami moraju nešto napraviti kada uoče nepravilnosti i dalje je nedovoljno razvijena. Ponajviše zbog visoke cijene koju u pravilu plaćaju zviždači, što gotovo uvijek uključuje otkaz i druge vrste šikaniranja. Zato je najvažnije da novi zakon o zviždačima (o kojemu smo nedavno pisali), osim na mehanizmima prijave nepravilnosti, prije svega poradi na bezuvjetnoj zaštiti zviždača od otkaza i progona, pa će građani tada hrabrije i glasnije prijavljivati korupciju i druge nepravilnosti. 

Ukazali su na to i u saborskoj raspravi neki zastupnici. Tako je Marin Miletić iz Mosta podsjetio da korupcija Hrvatsku godišnje stoji 60 milijardi. Rekavši da se zviždače „šuta“, pozvao je ministra Ivana Malenicu da ih zaštiti. I zastupnica Dalija Orešković iz Centra smatra da je jedina efikasna zaštita zviždača efikasno pravosuđe. 

Saborsku raspravu iskoristile su i zviždačice Adrijana Cvrtila i Maja Đerek, koja ukazuje na nepravilnosti u postupanju s državnim nekretninama, da još jednom istaknu probleme s kojima su suočeni zviždači.

Podsjetimo, novim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se EU Direktiva 2019/1937, čiji je cilj ohrabriti građane da prijavljuju kršenja zakona i propisa, ali i osigurati zviždačima bolju zaštitu. Direktiva propisuje jasne mehanizme i obveze za poslodavca i tijela javne vlasti. Prema novom zakonu, zviždači će sumnje u korupciju moći prijaviti povjerljivoj osobi na svom radnom mjestu ili izravno pučkom pravobranitelju.

Moramo se zalagati za zviždače, na pravcu suzbijanja korupcije. 

Od loše vlasti gora je samo KORUMPIRANA VLAST.

Pogledajte naše prijašnje članke :

Tko su zviždači, kakve osobe? Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva njihovu zaštitu. OVDJE

Hrvatska uskoro donosi novi zakon o zviždačima, koji bi ih trebao bolje štititi. Europa, a i mi, nadamo se da će zviždači zviždati još i jače OVDJE 

Najpoznatiji svjetski i hrvatski zviždači: Od odlikovanja do otkaza i progona – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Siječanj, 2022.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img
Nema spama, samo dobro, odgovorno i održivo!Prijavite se i Vi na naš Newsletter.