spot_img

Zašto treba obilježavati 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Dan sjećanja na holokaust međunarodni je dan koji želi podsjetiti na sve žrtve holokausta, posebno nad Židovima, koje je provodila nacistička Njemačka između 1941. i 1945. Pored Židova, u holokaustu su stradali i drugi europski narodi, Poljaci, Romi, drugi Slaveni … 

  • Drugi svjetski rat ostavio je za sobom preko 53 milijuna žrtava (više civila)
  • Tijekom rata u sustavnom državnom progonu i genocidu do uništenja – holokaustu – stradalo je 4,2 do 5,8 milijuna Židova, od ukupno njih 9 milijuna koji su prije rata živjeli u Europi
  • U holokaustu stradalo je 1,5 milijuna djece.
  • Kraj holokausta nastupa 27.1.1945, oslobađanjem logora Auschwitz
  • Holokaust se pored Njemačke, Poljske, sustavno provodio u nizu zemalja pa i u kvislinškoj NDH, u logorima Jasenovac, Slana, Jadovno i kod Gospića. 
  • Rasni zakon NDH stupio je na snagu odmah po ustanovljenju NDH u travnju, kojim je otvoren put likvidaciji Židova (primjer: U Izvješću nadređenima javlja se: „U Novoj Gradišci do srpnja 1941. židovsko pitanje je „riješeno“. Što znači da 700 Židova tamo više nema.)

(Napomena: Jedna šira definicija holokausta danas obuhvaća i ratne zatočenike, disidente i političke protivnike, mentalno i fizički bolesne, homoseksualce, Jehovine svjedoke, crnce te članove drugih manjinskih skupina – „niže rase“)

Logor1

Spomen dan –  2005. odluka UN 

Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Generalna skupština UN-a je 2005. godine. Dan se obilježava i cijelom svijetu nizom mirovnih, edukativnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se želi: 

  • odati još jednom počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, 
  • podizati svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove 
  • sprječavati zaborav, negiranje i zanemarivanje bolne prošlosti holokausta 

Međunarodni dan sjećanja na holokaust podsjeća i na sve žrtve Drugog svjetskog rata, tijekom kojeg je život izgubilo 53 milijuna ljudi, među kojima gotovo 31 milijun civila. Ukupan broj Židova, žrtava nacističkog progona, procjenjuje se na 4,2 do 5, 8 milijuna. U holokaustu su stradala mnoga djeca, preko 1,5 milijun.

Prema Esther Gitman, od 39.500 Židova na području Hrvatske i BiH, samo njih oko 9.500 je preživjelo holokaust.

Auschwitz, logor s ciničnim natpisom na ulazu: „Rad oslobađa“

Međunarodni dan obilježava se 27. siječnja, kao spomen na dan 1945., kad je Crvena armija Sovjetskog saveza oslobodila 7.500 preostalih zatvorenika, koje su za sobom ostavili nacisti u svom najvećem koncentracijskom logoru Auschwitz, u tadašnjem gradu Oświęcimu u Poljskoj

Auschwitz u ondašnjoj Poljskoj bio najveći sabirni i radni logor Trećeg Rajha. Zapovjednik logora Rudolf Höß je na suđenju u Nürnberškom procesu je prvo kazao da je u logoru stradalo 3 milijuna ljudi, da bi to ispravio potom na 1,1 milijun ljudi, koju brojku je kasnije ustvrdila i većina povjesničara (700.000 do 1.1 milijun). Većina žrtava ubijena je u plinskim komorama Ciklonom B, a dio izgladnjivanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima. Rudolf Höß  je osuđen na smrt i 1947. godine obješen pred ulazom u logor Auschwitz.

Yad Vashem – središnje svjetsko mjesto očuvanja sjećanja

Središnje svjetsko mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu. Memorijalni centar Yad Vashem je ustanovi posebnu listu heroja pod nazivom PRAVEDNICI MEĐU NARODIMA, na koju se uvrštava osobe koje su tijekom holokausta spašavale Židove riskirajući svoj vlastiti život, do 2020. god. uvrstio 120 osoba iz Republike Hrvatske i 49 osoba iz Bosne i Hercegovine.[6]Svatko tko je posjetio Yad Vashem, izašao je užasnut i ganut, kako se i meni i mojim prijateljima dogodilo 2019.

Opominjuća 75. obljetnica – aktivnosti protiv zaborava i negiranja 

Prije par godina obilježene je tužna okrugla godišnjica – 75. godišnjica oslobađanja nacističkog logora Auschwitz-Birkenau. Tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta je geslo „75 godina nakon Auschwitza – obrazovanjem i sjećanjem na holokaust za postizanje globalne pravde“. Tema ukazuje na potrebu univerzalne borbe protiv antisemitizma i svih ostalih oblika diskriminacije kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava u cijelom svijetu. 

U naše vrijeme, danas, tema holokausta je dodatno aktualna jer postoje sustavni pokušaji nekih skupina njegova umanjenja ili negiranja, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, a i prirodni ljudski zaborav pridonosi tome. Hrvatska je članica Međunarodnog saveza sjećanja na holokaust (IHRA), koji okuplja tridesetak država. Naredne 2023. Hrvatska predsjeda IHRA-om, koja će se te godine posvetiti upravo borbi protiv umanjenja i negiranja zločina u Drugom svjetskom ratu.

Povodom obilježavanja Dana holokausta u Hrvatskoj 2022. 

U Hrvatskoj se prigodnim aktivnostima, komemorativnim skupovima, tematskim predavanjima i drugim obilježava sjećanje na žrtve holokausta. Izaslanstvo Vlade predvođeno potpredsjednikom Borisom Miloševićem i ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek 27. siječnja odalo je počast žrtvama holokausta na zagrebačkom Mirogoju. 

Boris Milošević: Mladi moraju znati što se dogodilo u prošlosti!“

„Danas smo ovdje došli obilježiti Međunarodni dan sjećanja na holokaust, koji je ustanovljen prvenstveno kako bi mladi znali što se dogodilo u prošlosti, i kako bi to bila opomena za budućnost, da se to više ne ponovi. Da nitko zbog svoje nacionalne ili rasne pripadnosti, političkog ili nekog drugog opredjeljenja ne bi bio proganjan, mučen, zatvaran, ubijan“, rekao je Milošević na Mirogoju ispred spomenika Mojsiju. istaknuo je potpredsjednik Vlade Boris Milošević. 

Andrej Plenković: „Imamo odgovornost da nikada ne zaboravimo na zločine.“

„Žrtve Holokausta trajni su nam podsjetnik i upozorenje na dimenzije zla koje mogu proizaći iz mržnje. Holokaust je strašno nasljeđe i naše povijesti. Imamo odgovornost da nikada ne zaboravimo i obvezu učiniti sve da se zločini nikad više ne ponove“, poručio je premijer Andrej Plenković.

DOBRA HRVATSKA/ GT&MT
Veljača, 2022.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
Nema spama, samo dobro, odgovorno i održivo!Prijavite se i Vi na naš Newsletter.