„Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti radi našeg planeta i svog života na njemu, radi europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, radi naših šuma i naših mora. kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer“, naglasila je Ursula von der Leyen, potpredsjednica Europske komisije.
Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, uozorava da proživljavamo pravu klimatsku i ekološku krizu i opisuje još jedan motiv: „Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i ukupne dobrobiti naših građana…“
Europska komisija ovim planom do 2050 odgovara na veliku zabrinutost javnosti zbog klimatskih promjena. Potpredjednik Europske komisije
Europski Zeleni plan kolokvijalno se spominje i kao „GREAT DEAL“, kao asocijacija na New Deal , golemi program ekonomskih i upravnih mjera koje je 1930-ih donijela administracija američkog predsjednika Franklina Delanoa Roosevelta u svrhu suzbijanja posljedica Velike ekonomske krize 1929.
Plan je usvojen 11. prosinca 2019. sa 50 koraka svrstanih u
6 PODRUČJA:
- Uklanjanje onečišćenja
Čak 96% europskih građana smatra da je zaštita prirode njihova dužnost, a 95% Europljana misli da je očuvanje prirode ključno za borbu protiv klimatskih promjena. Zato je Zelenim planom predviđeno da Komisija donese akcijski plan za osiguravanje nulte razine onečišćenja kako bismo od onečišćenja sačuvali zrak, vodu i tla. Poduzete mjere uključivat će očuvanje biološke raznolikosti u jezerima, rijekama i močvarnim područjima, mjere za smanjivanje onečišćenja uzrokovanog viškom hranjivih tvari i za smanjenje zagađenja mikroplastikom i farmaceutskim proizvodima. U borbi za čist zrak preispitat će se standardi kvalitete zraka u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. U industrijskim pogonima radit će se na smanjivanju onečišćenja i prevenciji industrijskih nesreća. Poticat će se kemijske inovacije za netoksičan okoliš, razvijanje održivih alternativnih rješenja, bolja povezanost zdravstvene zaštite s globalnom konkurentnošću, a poboljšat će se i pravila za procjenu sigurnosti tvari koje se stavljaju na tržište.
- „Od polja do stola“
Poseban set mjera odnosi se na sigurnu, cijenom prihvatljivu i hranjivim tvarima bogatu hranu, koja se mora proizvoditi uz minimalan utjecaj na prirodu. Strategijom „Od polja do stola“ u proračunu EU za 2021.-2027. izdvojit će se 40% proračuna za zajedničku poljoprivrednu politiku, a iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo još 30% za ispunjenje tih ciljeva. Također, poticat će se povećanje ekološke poljoprivrede i očuvanje biološke raznolikosti. Komisija će surađivati s državama članicama kako bi se osigurala poštena i pravedna tranzicija na nov način poljoprivrede i ribarstva te kako bi se smanjila upotreba kemijskih pesticida, gnojiva i antibiotika te se razvile inovativne tehnike u poljoprivredi i ribarstvu. Osobito će se paziti da se onemoguće prijevare povezane s hranom, a i uvezeni prehrambeni proizvodi morat će biti u skladu s ekološkim standardima EU-a. Nastojat će se smanjiti i bacanje hrane te njezino bolje skladištenje i pakiranje.
- Biološka raznolikost
Veoma je važno očuvati biološku raznolikost, a svoju strategiju za njezino očuvanje Europska komisija predstavit će već u ožujku 2020., dok će na Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti u listopadu 2020. predložiti globalni cilj zaštite biološke raznolikosti. Jedna od mjera je i ozeleniti europske gradove, a velika pozornost posvetit će se europskim šumama. Predviđena je sadnja novih stabala i masovno pošumljavanje. U zaštiti biološke raznolikosti važno je i promišljeno i ekološki održivo iskorištavanje mora i oceana. Također, pri uvozu valja paziti da proizvodi koji se uvoze u EU ne uzrokuju krčenje šuma u drugim dijelovima planeta.
- Izgradnja i obnova
Veliko područje za napredak Zeleni plan vidi i u građevinarstvu. Budući da udio energije za zgrade u ukupno potrošenoj energiji doseže čak 40%, plan predviđa udvostručiti broj energetski obnovljenih kuća, stambenih i javnih zgrada. Novu inicijativu za gradnju i obnovu zgrada Komisija će pokrenuti ove godine, i to u dogovoru s građevinarima, arhitektima, inženjerima i tijelima lokalne vlasti. Obnova mora biti u skladu s kružnim gospodarstvom, a posebna se pozornost pridaje obnovi škola i bolnica te socijalnih stanova kako bi se pomoglo kućanstvima koja nemaju dovoljno novca za plaćanje računa za energiju. Pri tome će se poticati razvoj inovativnih mogućnosti financiranja.
- Održiva mobilnost
Velike promjene Zeleni plan predviđa i u području prometa, koji proizvodi četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU. Do 2050. planira se smanjenje tih emisija do 90%, a planira se i uvođenje automatiziranih sustava za mobilnost i pametno upravljanje prometom. Razdoblje koje dolazi označit će i kraj subvencija za fosilna goriva, a u prijevozu tereta više će se koristiti brodski i željeznički prijevoz. Planira se i smanjenje zračnog prijevoza za 10%, dok se u cestovnom prometu do 2025. planira oko milijun javnih postaja za punjenje 13 milijuna vozila s nultim ili niskim emisijama, koliko ih se očekuje u EU.
- Čista energija
Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a ključna je za postizanje klimatskih ciljeva. Treba znati da proizvodnja i upotreba energije čine više od 75% emisija stakleničkih plinova u EU-u, dok je 2017. godine samo 17,5% konačne bruto potrošnje energije u EU-u potjecalo iz obnovljivih izvora. Predviđeno je da se zakonodavstvo o energiji preispita i po potrebi revidira do lipnja 2021., a do 2023. države članice ažurirat će svoje nacionalne energetske i klimatske planove kako bi odražavali nove klimatske ciljeve. Očekuje se i povezivanje energetskih sustava, uključivanje obnovljivih izvora energije na mrežu, promicanje inovativnih tehnologija i moderne infrastrukture, povećanje energetske učinkovitosti i ekološki dizajn proizvoda, dekarbonizacija sektora plina, suzbijanje energetskog siromaštva građana, razvijanje punog potencijala europske energije vjetra na moru i sl.
- Održiva industrija
EU će u ožujku 2020. donijeti industrijsku strategiju koja će poduprijeti zelenu transformaciju i donijeti novi akcijski plan za kružno gospodarstvo. Više od 90% gubitka biološke raznolikosti i nestašice vode uzrokovalo je izvlačenje i prerada prirodnih resursa. Valja znati da ovog trenutka samo 12% materijala koje upotrebljava industrija EU-a dolazi iz recikliranja. Stoga industrijama, a osobito onima koje intenzivno troše resurse kakve su tekstilna i građevinska industrija, elektronika te proizvodnja plastike, treba pomoći da se moderniziraju, a energetski intenzivne industrije poput industrije čelika i cementa treba ponajprije dekarbonizirati. Komisija će predstaviti politiku „održivih“ proizvoda, dakle inzistirat će se na smanjenju uporabe i ponovnoj uporabi materijala prije njihova recikliranja. Komisija će predložiti mjere kojima će se do 2030. osigurati da se sve ambalaže u EU mogu ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Sve to potaknut će održive i radno intenzivne gospodarske djelatnosti i otvoriti nova radna mjesta.
Referenca:
https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/european-green-deal-communication_en.pdf
DOBRA HRVATSKA
siječanj 2020.
