Većina država članica EU-a dala je konačno zeleno svjetlo za Zakon o obnovi prirode u ponedjeljak, 17. lipnja 2024., tijekom sastanka Vijeća u Luksemburgu. Time je učinjen posljednji korak za jedan od najkontroverznijih dokumenata Green Deala.
Nakon dugotrajnog razmatranja, zakon EU-a o obnovi prirode konačno je odobren. To je prvi sveobuhvatni zakon te vrste u Europi. Cilj mu je obnoviti oštećene ekosustave Europe i potaknuti biološku raznolikost.
Današnje glasovanje velika je pobjeda za europsku prirodu i građane koji već dugo pozivaju na trenutnu akciju u borbi protiv alarmantnog propadanja prirode. Nakon godina intenzivne kampanje i mnogih uspona i padova, veselimo se što je ovaj zakon sada stvarnost – ovaj će dan ući u povijest kao prekretnica za prirodu i društvo.
Sada nam trebaju sve ruke na palubi: države članice moraju pravilno primijeniti ovo zakonodavstvo bez odlaganja u svojim zemljama, u bliskoj suradnji sa svim uključenim dionicima. Na kraju dana, priroda se može oporaviti, za dobrobit naše klime, bioraznolikosti i ljudi!
Koalicija #RestoreNature, koju čine BirdLife Europe, ClientEarth, EEB i WWF EU
Što je Zakon o obnovi prirode?
Zakon je prekretnica za zaštitu okoliša u EU-u. Obvezuje države članice da definiraju i provedu mjere za obnovu najmanje 20% kopnenih i morskih područja EU-a do 2030.
Prema podacima Europske agencije za okoliš trenutno je čak 81% prirodnih staništa u Europi u lošem stanju. Kako se staništa pogoršavaju, populacije vrsta opadaju. Tako je 38% riblje populacije u lošem stanju. Jednoj od deset vrsta pčela i leptira prijeti izumiranje. Vrste ptica na poljoprivrednim zemljištima smanjile su se za 36% od 1990. godine.
Ciljevi zakona su povećanje bioraznolikosti, kao i iskorištavanje snage prirode za čišćenje vode i zraka, oprašivanje usjeva i poboljšanje sigurnosti hrane te sprječavanje i smanjenje utjecaja prirodnih katastrofa poput poplava. Zakon je dio Strategije bioraznolikosti EU-a. Očekuje se da će pomoći Europi ispuniti obećanje iz Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zagrijavanja na 1,5°C.
Zakon se posebno usredotočuje na obnovu staništa s najvećim potencijalom za hvatanje i skladištenje ugljika. To uključuje obnovu močvara, rijeka, šuma, travnjaka, urbanih i morskih ekosustava.
Kontroverze i poteškoće u donošenju Zakona o obnovi prirode
Zakon je usvojen s tijesnom većinom od 20 zemalja koje predstavljaju 66% stanovništva EU. Prag za odobrenje kvalificiranom većinom u Vijeću je 65%.
Zakon o obnovi prirode prvi put je predložila Europska komisija još u lipnju 2022. Pred kraj te godine dobio je poticaj na UN-ovoj konferenciji o biološkoj raznolikosti COP15. Tada su se zemlje složile s ’30×30′ obećanjem – da će obnoviti 30% degradiranih svjetskih ekosustava do 2030. godine.
Ali prošle godine, protivljenje konzervativnih stranaka u Europi – uključujući Europsku pučku stranku (EPP) – zaustavilo je prijedlog. Tvrdili su da bi prijedlog zakona ugrozio egzistenciju europskih poljoprivrednika i smanjio proizvodnju hrane. Da bi poremetio opskrbne lance i povećao cijene hrane za potrošače.
Od tada je ovaj zakon bio predmet žestokih rasprava i sukoba s Europskom komisijom, ljevičarskim skupinama, klimatskim znanstvenicima i komercijalnim igračima koji su tvrdili da je zakon ključan za dugoročnu održivost europske industrije. Privremeni sporazum postignut je u studenom. Ubrzo se suočio s daljnjim protivljenjem jer su početkom ove godine prosvjedi poljoprivrednika zahvatili Europu. Parlament je ipak prihvatio kompromisni tekst u veljači, s 329 glasova za i 275 protiv.
U jučerašnjem glasovanju ministara okoliša EU-a, Finska, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska odbacile su zakon, dok je Belgija bila suzdržana. No nova austrijska ministrica okoliša, Leonore Gewessler, promijenila je prethodno stajalište zemlje te je tako ipak ostvaren minimalni prag za prihvaćanje zakona.
Zakon o obnovi prirode će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom glasniku EU te će se izravno primjenjivati u svim državama članicama. Učinke ovog zakona razmotriti će Komisija 2033. godine.
Usvajanjem Zakona o obnovi prirode EU postaje predvodnik i odličan model za druge regije svijeta.
DOBRA HRVATSKA
