Međunarodni dan očuvanja ozonskog omotača obilježava se svake godine 16. rujna. Cilj obilježavanja je naglasiti važnost očuvanja Zemljinog zaštitnog ozonskog omotača i pokazati kako je kolektivna akcija, vođena znanošću, najbolji način za rješavanje velikih globalnih izazova.
Ozonski omotač je krhki štit plina koji se nalazi u stratosferi, oko 15-35 kilometara iznad Zemljine površine. Sastoji se od molekula ozona (O₃), koje igraju vitalnu ulogu u apsorpciji većine štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja Sunca. Bez ovog zaštitnog sloja, život na Zemlji bio bi izložen mnogo višim razinama UV zraka, što bi dovelo do povećanog rizika od raka kože, katarakte, smanjenih prinosa usjeva i oštećenja morskih ekosustava. Ukratko, ozonski omotač je neophodan ne samo za ljudsko zdravlje već i za održavanje ravnoteže našeg okoliša.
Kad su znanstvenici krajem 1970-ih otkrili da čovječanstvo stvara ‘rupu’ u tom zaštitnom štitu, digli su uzbunu. Ozonska rupa – uzrokovana plinovima koji oštećuju ozonski omotač (ODS) korištenima u aerosolima i rashladnim sustavima poput hladnjaka i klima uređaja – prijetila je povećanjem broja slučajeva raka kože i katarakte te oštećenjem biljaka, usjeva i ekosustava.
Globalni odgovor bio je odlučan, a Međunarodni dan ozonskog omotača, slavi to postignuće. Proglasila ga je Opća skupština UN-a 1994. godine, a obilježava datum potpisivanja Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (rezolucija 49/114) 1987. godine. To pokazuje da su kolektivne odluke i djelovanje, vođeni znanošću, jedini način za rješavanje velikih globalnih kriza. Podsjeća nas da ozon nije samo ključan za život na Zemlji, već da moramo nastaviti štititi ozonski omotač za buduće generacije.
Obilježavanje izravno podupire i UN-ove ciljeve održivog razvoja, ponajviše SDG 13 (Odgovor na klimatske promjene), SDG 12 (Odgovorna potrošnja i proizvodnja) te SDG 3 (Zdravlje i blagostanje) kroz smanjenje izloženosti štetnom UV zračenju.
Ozon i klima
Prema Tajništvu za ozonski omotač Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), u posljednja dva desetljeća uočeni su znakovi oporavka ozonskog omotača. Na primjer, u srednjim geografskim širinama, gornji stratosferski ozon povećavao se za 1-3 posto po desetljeću od 2000. godine. Pod pretpostavkom kontinuiranog poštivanja Montrealskog protokola, očekivani oporavak ozonskog omotača je sljedeći:
- Na Antarktiku se proljetni ozonski stupac vraća na vrijednosti iz 1980. u 2060-ima;
- Na sjevernoj hemisferi, ozon srednjih geografskih širina vraća se na vrijednosti iz 1980. do 2030-ih;
- Na južnoj hemisferi, ozon srednjih geografskih širina vraća se na vrijednosti iz 1980. godine oko sredine stoljeća.
Bez Montrealskog protokola, ozonska rupa na Antarktiku bila bi oko 40 posto veća do 2013., a do dubljeg oštećenja arktičkog ozona došlo bi tijekom vrlo hladne zime 2011.
Napori za zaštitu ozonskog omotača značajno su doprinijeli usporavanju klimatskih promjena izbjegavanjem procijenjenih 135 milijardi tona emisija ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2) od 1990. do 2010. To je pet puta više od godišnjeg cilja smanjenja emisija za prvo obvezujuće razdoblje (2008.-2012.) Kyotskog protokola, prethodnika Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Modeli pokazuju da kad Montrealskog protokola ne bi bilo, globalne prosječne temperature porasle bi za više od 2°C do 2070. godine, samo zbog zagrijavanja uzrokovanog tvarima koje oštećuju ozonski omotač, te da bi tropski cikloni vjerojatno bili tri puta intenzivniji do 2065. godine.
Ozon i zdravlje
NASA-ine simulacije modela pokazale su da bi bez Montrealskog protokola globalni ozon do 2065. godine pao toliko nisko da bi svijetle osobe na sjevernim lokacijama srednjih geografskih širina imale primjetne opekline od sunca za otprilike 5-10 minuta tijekom ljeta na otvorenom.
Procjena je da će se Montrealskim protokolom, do 2030. godine spriječiti oko 2 milijuna slučajeva raka kože godišnje u svijetu.
Prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša, očekuje se da će potpuna provedba Montrealskog protokola u Sjedinjenim Državama spriječiti otprilike 443 milijuna slučajeva raka kože, 2,3 milijuna smrtnih slučajeva od raka kože i 63 milijuna slučajeva katarakte kod osoba rođenih u razdoblju od 1890. do 2100. godine.
Ozon i gospodarstvo
Montrealskim protokolom osnovan je Multilateralni fond za provedbu Montrealskog protokola kako bi se pokrili radovi u zemljama u razvoju. Do prosinca 2019. doprinosi su dosegli 4,07 milijardi američkih dolara. Fond je također primio dodatne dobrovoljne doprinose od 25,5 milijuna američkih dolara od skupine zemalja donatora za financiranje aktivnosti brzog početka provedbe postupnog ukidanja HFC-a.
Montrealski protokol rezultirat će procijenjenim 1,8 bilijuna USD globalnih zdravstvenih koristi (1,109 bilijuna USD samo za rak kože) i gotovo 460 milijardi USD izbjegnute štete u poljoprivredi, ribarstvu i materijalima (obje kumulativne procjene od 1987. do 2060.).
Izvor: UN
