spot_img

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na kraj pomicanju satova?

Ove 2024. godine ljetno računanje vremena počinje 31. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje tri sata ujutro.

Ljetno računanje vremena trajat će sve do 29. listopada kada se kazaljke pomiču za jedan sat unatrag pa tri sata ujutro postaje dva sata ujutro. Tada počinje zimsko računanje vremena.

Vlada je Uredbom o ljetnom računanju vremena odredila ljetno i zimsko računanje vremena sve do 2026. godine. Međutim svake godine najavljuje se da je to jedno od zadnjih pomicanja sata jer se očekuje skoro ukidanje ove prakse.

Europa je još 2019. izglasala ukidanje pomicanja satova

Podsjetimo se, zastupnici Europske unije izglasali su 2019. godine ukidanje promjene vremena u svim zemljama EU-a. Od tada redovito čujemo da bi svaki prelazak na ljetno ili zimsko računanje vremena mogao biti i posljednji.

Još u rujnu 2018. Europska komisija je predložila suspenziju ove polugodišnje promjene vremena jednom zauvijek 2021. godine. Za njeno ukidanje glasalo je čak 84% Europljana. Međutim, Europska komisija prepustila je svakoj članici na volju hoće li zadržati zimsko ili ljetno računanje vremena. Svaka država članica tada je morala donijeti svoju odluku do 1. travnja 2020. Međutim, zbog krize izazvane Covidom-19, to pitanje ostaje neriješeno. Tako je ukidanje promjene vremena, izvorno planirano za 2021., “na čekanju do daljnjeg”.

Što je to ljetno računanje vremena?

Ljetno računanje vremena (engl. DST – Daylight saving time) praksa je pomicanja satova jedan sat unaprijed u odnosu na standardno vrijeme i to tijekom ljetnih mjeseci. U jesen se satovi ponovo vraćaju na standardno vrijeme. Praksa je uvedena kako bi se bolje iskoristilo prirodno dnevno svjetlo. Ljetno računanje vremena odnosi se uglavnom na umjereni zemljopisni pojas. U tropskom pojasu razdoblje dnevnog svjetla ne mijenja se kroz godinu toliko da bi opravdalo promjenu računanja vremena.

Ljetno računanje vremena sada se koristi u više od 70 zemalja diljem svijeta i obuhvaća više od jedne milijarde ljudi svake godine. Datum početka i završetka razlikuje se od zemlje do zemlje.

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. U roku od nekoliko tjedana, Velika Britanija, Francuska i mnoge druge zemlje slijedile su tu ideju. Većina ih se vratila na standardno vrijeme nakon Prvog svjetskog rata. S početkom II svjetskog rata i ljetno računanje vremena ponovo se vratilo u veći dio Europe da bi opet bilo ukinuto po okončanju rata. Ponovno je uvedeno 1970-ih zbog naftnog šoka, u nastojanju da se smanji potreba za umjetnim svjetlom, a time i potrošnja energije.

Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme austrougarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. godine. Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.

Iako je primarno uvedeno radi štednje energije brojne studije pokazuju da u modernom društvu ima zanemariv utjecaj na potrošnju energije dijelom zahvaljujući napretku tehnologije. S druge strane sve je više dokaza da ljetno računanje vremena ima negativne učinke na zdravlje.

Prednosti i mane ljetnog računanja vremena

Zagovaratelji istiću prednosti ljetnog računanja vremena:

  • Dulje trajanje dana promiče sigurnost:
    – dulji dnevni sati čine vožnju sigurnijom, smanjuju stope prometnih nesreća i rizik od udara automobila u pješake,
    – ekonomisti Jennifer Doleac i Nicholas Sanders otkrili su da se pljačke ukupno smanjuju za oko 7%, a u večernjim satima za 27%.
  • Dulji dani dobri su za gospodarstvo i turizam:
    – više ljudi u kupovini nakon posla dovodi do povećanja maloprodaje. Potrošnja raste tijekom ljetnog računanja vremena, što daje poticaj gospodarstvu,
    – više dnevnog svjetla u večernjim satima povećava vjerojatnost da će ljudi posjećivati ​​parkove i druge atrakcije,
    – smatra se da ljetno računanje vremena može produžiti proljetnu i jesensku sezonu za turističku industriju
  • Dulji dani promoviraju aktivan stil života – oko 3% je više ljudi koji se rekreiraju na otvorenom, a manje gledaju televiziju u zatvorenom prostoru…

Protivnici s druge strane istiću negativnosti ljetnog računanja vremena:

  • Ljetno računanje vremena je loše za zdravlje – protivi se prirodnom cirkadijalnom ritmu osobe i ima negativne posljedice za zdravlje. Na primjer, ima više srčanih udara i probavnih i imunoloških bolesti u tjednu nakon prijelaza na ljetno računanje vremena. Dugoročni zdravstveni učinci uključuju depresiju, usporeni metabolizam, debljanje i cluster glavobolje.
  • Ljetno računanje vremena smanjuje produktivnost – u tjednu nakon prelaska na ljetno računanje vremena bilježi se smanjena produktivnost.
  • Ljetno računanje vremena je skupo:
    – u SAD su utvrdili da pomicanje kazaljki unaprijed ima ukupni trošak za američko gospodarstvo od 434 milijuna dolara na nacionalnoj razini, uključujući zdravstvene probleme, smanjenu produktivnost i ozljede na radnom mjestu;
    – Udruga zračnog prometa procijenila je da je ljetno računanje vremena koštalo zrakoplovnu industriju 147 milijuna dolara u 2007. godini zahvaljujući pobrkanim vremenskim rasporedima sa zemljama koje ne sudjeluju u promjeni vremena.

Za više informacija pogledajte i brošuru s odgovorima na pitanja oko promjene vremena koju je izradila Barcelonska inicijativa za korištenje vremena.

Zimsko računanje vremena u Europi

Zimsko računanje vremena u stvari znači povratak na standardno vrijeme. No što to zapravo znači? Logično, vrijeme bi trebalo biti postavljeno na temelju meridijana kako bi čim bolje bilo usklađeno sa Suncem. Geografski se podne definira kao vrijeme kada je Sunce na najvišoj točki iznad horizonta, tj. kad središte Sunca prolazi kroz meridijan određenog mjesta. Ujedinjeno Kraljevstvo i Maroko su, na primjer, poravnati, ali su europske zemlje geografski između njih na istim meridijanima, uključujući Francusku, Njemačku i Beneluks, sat vremena ispred.

Ova anomalija datira iz Drugog svjetskog rata. Kada su nacističke trupe napale Nizozemsku, Belgiju i Francusku, zahtijevale su da se prebace na njemačko vrijeme.  Španjolski diktator Francisco Franco u međuvremenu je svoju zemlju uskladio s njemačkim vremenom po dogovoru s Hitlerom. Nakon poraza nacističke Njemačke povratak tih zemalja u prijašnje vremenske zone smatrao se previše ometajućim. Tako sad u Europi imamo sljedeće vremenske zone:

Europske vremenske zone
svijetlo plavo Zapadnoeuropsko vrijeme (UTC; bez prelaska na ljetno vrijeme).
plavo Zapadnoeuropsko vrijeme (UTC; UTC+1 ljeti).
crveno Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+1; UTC+2 ljeti).
žuto Kaliningradsko ljetno vrijeme (UTC+2)
tamno žuto Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2; UTC+3 ljeti).
svijetlo zeleno Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+3)

Vrijeme je za promjenu?

Nastavno na odluku EU o ukidanju promjene vremena iz 2019. sve zemlje unije moraju uskladiti svoj izbor zakonskog vremena, kako bi se izbjegle pretjerano restriktivne vremenske razlike. No da bi 27-orica postigli dogovor, moraju se voditi dugotrajne rasprave… tim više što se neke južne zemlje ne slažu s tim da se ukine ova promjena vremena.

Barcelonska inicijativa za korištenje vremena osmislila je svoj prijedlog prema kojem bi se europske zemlje podijelile u četiri različite vremenske zone, uglavnom na temelju svog geograskog položaja i trenutnog standardnog tj. zimskog vremena.

Preporučene vremenske zone za europski kontinent prema Barcelonskoj inicijativi za korištenje vremena:
zeleno – Zapadnoeuropsko vrijeme
plavo – Srednjoeuropsko vrijeme
crveno – Istočnoeuropsko vrijeme
žuto – Azorska vremenska zona

I sad se ponovno vraćamo na pitanje kada će Europa stati na kraj pomicanju satova? Kako bi se rasprave nastavile, tu temu treba staviti na dnevni red zemlja koja predsjeda rotirajuće predsjedateljstvo Europskog vijeća.

Izbori za Europski parlament u lipnju 2024. mogli bi biti prilika da se prestanak sezonskog pomicanja sata vrati na politički dnevni red. Inicijativa za korištenje vremena započinje proces konzultacija s ključnim europskim dionicima kako bi potvrdila potrebu da se pravo na vrijeme stavi na europski dnevni red i provede prijedlog o prestanku pomicanja sata u Europskoj uniji, koji je izradila skupina međunarodnih stručnjaka i predstavila ga u listopadu 2022.

Zadnji put se o ovoj temi raspravljalo tijekom finskog predsjedanja u drugoj polovici 2019. Kad bi sljedeće predsjedništvo Vijeća to stavilo na dnevni red, tada bi se ljetno računanje vremena moglo ukinuti tek negdje iza 2026. jer će vjerojatno biti potrebno razdoblje od jedne do dvije godine nakon sporazuma kako bi se osiguralo da prijevozne usluge, uključujući vlakove i letove, mogu prilagoditi svoj raspored.

I tako do daljnjeg ostaje sve po starom…

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img