Što je COP30 i zašto je važan

Ovogodišnja konferenciji UN-a o klimi COP30 održava se u Belému u Brazilu od 10. do 21. studenog gdje će se okupiti deseci tisuća ljudi.

Nakon jedne od najtoplijih godina u povijesti, bezbrojnih ekstremnih vremenskih događaja i neviđenog topljenja leda ulozi su visoki. UN očekuje da će sadašnje emisije stakleničkih plinova dovesti do porasta globalnih temperatura za više od 1,5 °C, vrlo vjerojatno u sljedećem desetljeću.

Ove godine također neće biti delegata jednog od najvećih emitera stakleničkih plinova na svijetu: Sjedinjenih Američkih Država. Prvog dana na dužnosti u siječnju 2025., predsjednik Donald Trump pokrenuo je proces povlačenja zemlje iz Pariškog sporazuma, koji je opisao kao “prevaru”. Službeno povlačenje održat će se u siječnju.

Evo što treba znati o samitu.

Što je COP30?

COP je kratica za ‘Konferenciju stranaka’, pri čemu su ‘stranke’ vlade potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC). Ovo je 30. takav sastanak, stoga COP30.

Godišnji samit, koji organiziraju Ujedinjeni narodi, okuplja svjetske čelnike, znanstvenike, nevladine organizacije i druge dionike kako bi raspravljali o globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.

Ovogodišnja konferencija obilježava desetljeće otkako su se zemlje okupile kako bi usvojile Pariški sporazum o klimi na COP21. U tom ključnom trenutku u području klimatskih promjena gotovo 200 zemalja obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C iznad predindustrijske razine.

Kada je COP30?

Ovogodišnji samit održat će se od 10. do 21. studenog.

Svjetski čelnici sastaju se 6. i 7. studenog u sklopu summita svjetskih čelnika o klimatskoj akciji. Ovo je preliminarno razdoblje tijekom kojeg se šefovi država mogu sastati prije početka stvarnih pregovora.

Nakon toga, pregovori bi se trebali nastaviti do 21. studenog. Međutim, problemi s postizanjem konačnog dogovora često znače da se oni odugovlače, a COP29 u Bakuu, Azerbajdžan, prošle je godine službeno završio 35 sati nakon prvobitno planiranog datuma završetka.

Najdulje prekoračenje za COP bilo je na COP25 u Madridu 2019. godine, koji je završio s više od 40 sati zakašnjenja.

Gdje se održava COP30?

COP30 se održava u Belému u Brazilu. Iako se konferencija već ranije održavala u Južnoj Americi, ovo je prvi put da se održava u Brazilu. Također je to prvi put da se grupe okupljaju u amazonskoj prašumi.

Brazilski organizatori nazvali su ovogodišnju konferenciju „šumskim COP-om“, a brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva također je proglasio ovu godinu „COP-om istine“.

Zašto je ova godina toliko kontroverzna?

Lokacija je odabrana posebno kako bi se svjetski čelnici morali „suočiti s klimatskom krizom izravno“, prema riječima kandidata za predsjednika COP30 Andréa Corrêe do Laga. Belém se nalazi na rubu amazonske prašume, regije kojoj prijete klimatske promjene i krčenje šuma.

Sam grad je nevjerojatno sklon klimatskim promjenama: 40 posto grada nalazi se ispod razine mora, a većina ljudi živi na ulicama bez drveća. Belém je također jedna od najsiromašnijih regija u Brazilu, s većinom od 2,5 milijuna stanovnika koji žive u sirotinjskim četvrtima.

Unatoč dvogodišnjoj prednosti u pripremi grada za priljev gostiju, bilo je pritužbi na ograničen pristup pristupačnom smještaju prije samita. Neki su stanodavci navodno deložirali stanovnike kako bi pokušali ostvariti profit od onih koji dolaze na COP30.

Ranije ove godine, projekt je izazvao daljnje kontroverze zbog tvrdnji da je dio prašume iskrčen kako bi se izgradila cesta za poboljšanje pristupa međunarodnim pregovorima. Dužnosnici COP30 negirali su da je infrastrukturni projekt povezan s konferencijom.

Brazilska vlada je također nedavno odobrila bušenje nafte u blizini rijeke Amazone, što je uoči samita dovelo do pitanja o klimatskim kvalifikacijama zemlje.

Tko će biti na COP30?

Do subote, 2. studenog, manje od 60 svjetskih čelnika potvrdilo je svoj dolazak na ovogodišnju konferenciju. To je manje nego prethodnih godina, s obzirom na to da je prošle godine u Baku u Azerbajdžanu na COP29 putovalo oko 100 svjetskih čelnika.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigli su u Belém, gdje su govorili na sjednici u četvrtak. Prisutni su i britanski premijer Sir Keir Starmer i princ William (u ime kralja Charlesa). Među ostalim svjetskim čelnicima EU-a koji su prisutni su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz.

Američki predsjednik Donald Trump neće prisustvovati, što nije iznenađujuće s obzirom na njegove nedavne komentare da su klimatske promjene „najveća prijevara“. Također neće poslati visoke dužnosnike kao predstavnike. SAD će službeno izaći iz Pariškog sporazuma u siječnju 2026.

Kineski predsjednik Xi Jinping također osobno ne prisustvuje, ali je poslao delegaciju.

O čemu će se raspravljati?

COP30 održava se 10 godina nakon Pariškog sporazuma, u važnom trenutku za klimatske planove njegovih potpisnika. Ključni dio ugovora zahtijeva od stranaka da svake pet godina daju ažurirane obveze poznate kao nacionalno određeni doprinosi (NDC) u kojima se navodi kako će smanjiti emisije i prilagoditi se klimatskim promjenama.

Od stranaka je zatraženo da dostave svoje NDC-ove za 2035. do veljače ove godine, ali 95 posto vlada propustilo je taj rok. Stoga su potaknute da ih dostave do kraja rujna no samo je 60 stranaka koje pokrivaju 63 posto globalnih emisija uspjelo na vrijeme predati svoje NCD-ove. EU je ovog tjedna finalizirao svoje ciljeve smanjenja emisija.

Podnošenje ovih planova vjerojatno je bio najveći izazov s kojim su se vlade suočile prije summita, a njihova ambicioznost vjerojatno će biti jedno od mjerila njegovog uspjeha ove godine.

Analiza Programa UN-a za okoliš (UNEP) uoči COP30 pokazala je da, iako Pariški sporazum donekle funkcionira, potrebna je šira akcija kako bi se usporile klimatske promjene.

„U Belému se čelnici moraju dogovoriti o odlučnom globalnom odgovoru kako bi se riješio ovaj nedostatak“, kaže Melanie Robinson, direktorica za globalnu klimu, ekonomiju i financije u Institutu za svjetske resurse.

Na ovogodišnjoj konferenciji raspravljat će se o naporima potrebnim za ograničavanje porasta globalne temperature, novim NDC-ima podnesenima ove godine i napretku ostvarenom u odnosu na obećanja data na prošlogodišnjem summitu.

Druga ključna područja o kojima će se raspravljati su prilagodba klimatskim promjenama, oceani, financije, fosilna goriva i šume.

Kako su razgovori započeli, glavna poruka je jasna: vrijeme ističe i potrebna je hitna akcija. A odsutnost SAD-a ne sluti na dobro za klimatsku politiku.

Izvor: euronews.green