Učenje vrlina po metodi uzor-čovjeka, Benjamina Franklina

Benjamin Franklin živio je sretno, kao najsvestraniji, najuspješniji i najpoznatiji Amerikanac 18. stoljeća (1706. – 1790.). Kod mnogih prihvaćen kao povijesna vertikala, uzor-čovjek.

„Za sve što sam postigao u društvu i osobno u sebi, zahvaljujem prvenstveno svojim Vrlinama“, ustvrdio je Franklin. Riječ vrlina uvijek je pisao velikim slovom, iz poštovanja. 

U Autobiografiji otkrio je da su mu Vrline pomagale u svemu: „Sve više vjerujem kako su Istina, Iskrenost i Poštenje bile od najveće važnosti za moj sretan i plodan život…

Umjerenost mi je donijela dobro zdravlje i izgledan dug vijek. Njoj dugujem staloženost i uvijek bistru glavu, što je toliko važno za obranu protiv privlačnosti loših navika i sila iskušenja. 

Marljivost mi je osigurala materijalno blagostanje i ugled među učenim svijetom. A Iskrenost i Pravdoljubivost, njima zahvaljujem na svim tim časnim službama koje mi je narod povjerio… Ništa kao vrline neće pomoći siromašnu čovjeku da postigne blagostanje.“

Bio je poseban i daleko čuven po izuzetnoj organiziranosti, metodičnosti i stalnom učenju. Evo kako je to jednom bilo: u svojim dvadesetim osmislio je originalni model svakodnevnog treniranja Vrlina, njih odlučujućih 13, kako ih je Franklin, vidio bile su: 

1. Umjerenost, 
2. Pametan govor i slušanje, 
3. Poštovanje reda i plana, 
4. Odlučnost i ustrajnost, 
5. Štedljivost, 
6. Marljivost, 
7. Iskrenost,
8. Pravdoljubivost, 
9. Tolerantnost,
10. Osobna higijena,
11. Čuvanje osobnog mira, 
12. Spolna suzdržanost, 
13. Poniznost. 

Ovaj niz od 13 vrlina, kojima je Franklin pridavao najveći značaj, treba svakako promatrati i u kontekstu tadašnjih društvenih konvencija u državi Pennsylvaniji, formiranih pod jakim utjecajem dominantnog kvekerskog pogleda na svijet.

Svakoj vrlini po redu odlučio je posvetiti jedan tjedan usredotočene vježbe i razmišljanja, pazeći od jutra do mraka da izbjegne njezinu i najmanju povredu. Dok je jednu tog tjedna trenirao, druge je puštao njihovu uobičajenom svakodnevnom tijeku.

Svakoj vrlini pripadala su i važna dnevna pravila ponašanja. Primjerice, jedno je pravilo podržavalo Umjerenost: „Ne jedi do otupjelosti, ne pij do pripitosti.“ Poštovanje reda i plana ostvarivao je rutinom: „Odredi svakoj stvari svoje mjesto, odredi svakom dijelu svojega posla svoje vrijeme.“ Vlastiti spokoj čuvao je pravilom: „Ne uznemiravaj se zbog sitnica, običnih ili neizbježnih događaja.“ Bilo je takvih pravila dosta.

Franklinova metoda predviđala je ciklus od 13 tjedana, ali po završetku prvog čovjek odmah treba započeti drugi pa treći krug, da se cijeli ovaj nauk pretvori u rutinu. Na taj način svaki mladić trebao bi, po svojoj osobnoj odluci, posvetiti sebi i osobnom razvoju cijelu godinu. 

Franklin je odradio jedan takav ciklus i stigao do pred kraj drugog, i može se pretpostaviti da mu je to i pomoglo da ostvari toliko toga, da bude tijekom života sve – predan gradski dužnosnik, tiskar i novinar, narodni dobrotvor, fizičar-izumitelj svjetskog ugleda koji je otkrio Golfsku struju, povezanost munje s elektricitetom, gromobran… Bio je glavni komandant samoorganizirane vojske s 2000 branitelja pa na koncu i američki veleposlanik u Francuskoj. 

Svakog bi se jutra pitao: „Koja ću dobra učiniti danas?“ a navečer u 22 sata odgovarao: „Evo što sam uspio učiniti: …“. 

Franklin je uživao veliko poštovanje u narodu i u političkim vrhovima, kako onda, tako i danas. Bio je jedan od koautora prvog Ustava SAD, koji se u svojim temeljima nije od onda ništa mijenjao. 

Meni osobno, njegova Autobiografija postala mi je odavno jedno od najdražih i najzanimljivijih štiva. Čini mi se da je bio zadnji čovjek koji je sve znao i uspio, uvijek moralna vertikala i vrlo utjecajan. 

Kad dođete u državu Pensilvaniju i grad Philadelphiju, sve je u znaku tog čovjeka. Njegov lik danas nosi američka novčanica od 100 dolara.

Goran Tudor 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.