Profesor Baltazar jedan je od najvećih hrvatskih izvoznih proizvoda ikad, jedan od naših najvećih kulturnih proizvoda ikad! I među najupornijim promicateljima dobrote i ljudskih vrlina ikad!
Bila je 1967. godina, a animirani film „Izumitelj cipela“ u produkciji čuvene Zagrebačke škole crtanog filma, u kojemu se prvi put pojavljuje profesor Baltazar, izazvao je ogromno zanimanje javnosti. Uspjeh je iznenadio i glavnog animatora i redatelja Zlatka Grgića i supotpisnika scenarija Borivoja Dovnikovića pa su već iduće godine Grgić i njegov tim počeli iz sve snage raditi na serijalu o Baltazaru. Ukupno je producirano 59 animiranih filmova, svaki u trajanju od pet do deset minuta. Posljednji originalni Baltazar snimljen je 1978.
Već su u „Izumitelju cipela“ vidljive sve bitne značajke budućeg serijala. Najvažnija – u Baltazaru nema negativaca, nema dobrih i zlih likova koji se sukobljavaju, nema nasilja. I upravo je po tome Baltazar poseban, osebujan i posve drukčiji od većine onodobnih, a još više suvremenih crtića punih nasilja i agresivnosti. Ni jedan lik neće dobiti štapom po glavi ili upasti u rupu, nitko mu neće za tijelo privezati goruću baklju ili bombu, nitko čekićem prebiti prste, a nema ni jurnjave koja je sama sebi svrha.
Svaki film o Baltazaru ima zaokruženu priču. Na scenu najprije izlaze akteri radnje, a zatim se vidi da jednoga ili više njih muči neki problem. I tada nastupa profesor, koji sve probleme riješi dobrohotnošću, znanjem i domišljatošću.
Slavljenje vrlina.
Od prvog pa do posljednjeg filma popularni serijal dosljedno njeguje ideju vrlina.
Crtići o Baltazaru djeluju toplo, prisno, humano. U njima se ističe prijateljstvo, promoviraju snaga znanja i kreativnost, potiču pomaganje i suosjećajnost prema ljudima, životinjama i okolišu.
Ukratko, profesor Baltazar prvak je u stvaranju humanog, održivog i boljeg svijeta. A k tomu je i zabavan, prožet humorom i gegom.
Odmah u drugom filmu, nakon „Izumitelja cipela“, Baltazarov lik postaje tipičan i prepoznatljiv: dobrohotni sijedi starčić u crnom sakou, zelenim hlačama i s crnim šeširom sa zelenom vrpcom. Serijal se s vremenom razvijao i mijenjao, baš kao i tim od 20-ak članova koji ga je radio. Svatko je u serijal unio dio sebe, svoje ideje. Scenograf Zlatko Bourek uvodi znanu sliku Baltazargrada, Tomislav Simović sklada glazbenu špicu „Bal-Bal-Baltazar“, a ime Baltazar plod je mašte Pavla Štaltera. Velik doprinos dali su i Ante Zaninović, Boris Kolar, Milan Blažeković i drugi. Radili su zaneseno i po 12 sati dnevno, bojeći 24 sličice za svaku sekundu filma.
Stvorili su jedinstveni hit-serijal i jedan od naših najuspješnijih kulturnih proizvoda. Bio je veoma tražen jugoslavenski izvozni proizvod, a nove nastavke s nestrpljenjem su iščekivala djeca u više od 30 država, od Irana preko dalekog Novog Zelanda i Australije do SAD-a, Italije, Nizozemske i skandinavskih zemalja, što samo dokazuje da su Grgić i ekipa uspjeli stvoriti univerzalan, planetarno poznat film, čije humane poruke razumiju djeca i odrasli cijeloga svijeta. Baltazar i danas djeluje aktualno, svježe i originalno. Stalno oduševljava nove i nove generacije djece, ali i nas odrasle.
Mirela Drkulec Miletić
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.