Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025.: Financirajte otpornost, a ne katastrofe

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa poziva ljude i zajednice diljem svijeta da smanjuju svoju izloženost katastrofama i podižu svijest o važnosti obuzdavanja rizika s kojima se sve češće suočavaju. Obilježava se svakog 13. listopada od kada je 1989. utemeljen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda. 

Posljednjih desetljeća svjedočimo kako pod utjecajem klimatskih promjena prirodne katastrofe postaju sve češće, skuplje i razornije. Vremenski uvjeti poput poplava, oluja, suša i ekstremnih vrućina do velikih opasnosti poput potresa – već imaju značajan makroekonomski utjecaj. Rastući troškovi katastrofa odražavaju rastući utjecaj klimatskih promjena i loših razvojnih odluka.

• Klimatske promjene povećavaju troškove osiguranja
• Prilagodba smanjuje gubitke od poplava u Europi

Izravni troškovi katastrofa porasli su na otprilike 202 milijarde dolara godišnje. Globalno izvješće o procjeni smanjenja rizika od katastrofa za 2025. procjenjuje da su stvarni troškovi 11 puta veći, gotovo 2,3 bilijuna dolara. Zemlje u razvoju najviše pate, dok se bogatije zemlje suočavaju s velikim financijskim gubicima.

Unatoč tome, ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa i dalje su premala u nacionalnim proračunima i međunarodnoj pomoći. Pod temom Financirajte otpornost, a ne katastrofe, Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025. poziva na odlučnu promjenu. Financirajte otpornost sada kako biste izbjegli kasnije plaćanje za katastrofe.

Financirajte otpornost, a ne katastrofe

Ključne poruke ovogodišnje teme

• Katastrofe su sve veća prijetnja gospodarskom prosperitetu i održivom razvoju, a troškovi su podcijenjeni i neodrživi.
• Troškovi katastrofa guraju zemlje u spirale povećanog duga, nižih prihoda, povećane osiguranosti i ponovljenih humanitarnih kriza.

• Smanjenje međunarodne pomoći čini još važnijim smanjenje gubitaka od katastrofa kroz ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa.
• Smanjenje financiranja za smanjenje rizika od katastrofa dovodi do skupljih katastrofa u budućnosti, uz veće humanitarne potrebe.
• Kako bi smanjile troškove katastrofa, zemlje moraju povećati financiranje za smanjenje rizika od katastrofa i osigurati da su sva razvojna ulaganja informirana o riziku.

Manje od 1% javnih proračuna dodjeljuje se za smanjenje rizika od katastrofa, a samo 2% projekata službene razvojne pomoći uključivalo je ciljeve smanjenja rizika od katastrofa između 2019. i 2023. Humanitarno financiranje za pripravnost također se smanjuje.

Glavni problem je što i javne i privatne ekonomske strategije često ignoriraju rizike od katastrofa. Privatni sektor, koji kontrolira 75% ulaganja, često previđa klimatske prijetnje, povećavajući ranjivost i potencijalne gubitke.

Kako bi se to riješilo, nacionalne strategije moraju uključivati ​​smanjenje rizika od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama. Vlade bi trebale osnažiti privatni sektor propisima, podacima o rizicima i poticajima za promicanje otpornih ulaganja.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025. poziva stoga na dvije akcije:

1. povećanje financiranja za smanjenje rizika od katastrofa u javnim i međunarodnim proračunima i
2. osiguranje da su sva razvojna i privatna ulaganja informirana o riziku i otporna.

Izvor: UN i UNDRR