Svakako pročitajte Izvještaj o napretku Globalnih ciljeva održivog razvoja, 2017.

Zamislimo promjene koje nas čekaju u nadolazećem desetljeću: devastirajuće posljedice klimatskih promjena, oskudica brojnih prirodnih resursa, opadanje kvalitete života kako u gradovima, tako i u ruralnim predjelima, hitna potreba za rješavanjem nejednakosti na svim društvenim razinama… Ne doima se ohrabrujuće, zar ne?

Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs), poznati i kao Globalni ciljevi, univerzalni su ciljevi i pokazatelji koje bi članice Ujedinjenih Naroda trebale koristiti u kreiranju novih politika upravo kako za deset godina čovječanstvo ne bi proživljavalo ono najgore. Globalni ciljevi zapravo su, prema mnogima, posljednja šansa za spriječiti najnepoželjnije scenarije.

Naime, kada govorimo o poslovnom sektoru, Globalni ciljevi održivog razvoja nude smjernice koje će pomoći poduzećima u rješavanju brojnih globalnih izazova, ali i voditi ih kroz promjene. Krajnja svrha Ciljeva jest implementirati pitanja održivosti u godišnje strategije – što u konačnici i jest temelj društveno odgovornog poslovanja. No, prije no što se to dogodi – ciljevi moraju biti shvaćeni unutar organizacije te upotrijebljeni na način koji jasno pokazuje važnost održivosti za organizaciju.

U lipnju 2018. UN je objavio izvještaj o napretku Globalnih ciljeva u 2017. godini. Izvješće o održivom razvoju 2017. godišnja je sveobuhvatna procjena globalnog i regionalnog napretka s obzirom na dosege koji se odnose na svaki pojedinačni cilj. Temeljen je na najnovijim dostupnim podacima o odabranim pokazateljima globalnog okvira indikatora globalnih ciljeva koji je pripremio UN DESA s inputima velikog broja međunarodnih i regionalnih organizacija, jasno upozoravajući kako se sva pitanja održivosti ne odnose samo na velike kompanije, već i na sve ostale tipove organizacija.

Korištenjem najnovijih dostupnih podataka, godišnje izvješće o održivom razvoju daje pregled dosadašnjih napora u provedbi ciljeva na svjetskoj razini, naglašavajući područja napretka i područja na kojima treba više raditi. Dodatno, ovogodišnje izvješće otkriva da, iako je proteklom desetljeću postignut veliki napredak u na svim područjima razvoja, brzina napretka nije bila dovoljna, te još uvijek svjedočimo velikim društvenim nejednakostima koje, u konačnici, ne omogućavaju potpunu provedbu SDG-jeva.

Usprkos napretku, potrebno je pravo ubrzanje

• U usporedbi s ranijim podacima, promatrajući uzorak od milijardu ljudi neprestance od 1999. godine, zaključeno je kako je u 2013. godini 767 osoba (od milijarde) ostalo siromašnima.
• Unatoč velikom napretku, alarmantno visok broj djece mlađe od 5 godina još uvijek je pod utjecajem neishranjenosti.
• Procjenjuje se da je u 2016. godini 155 milijuna djece mlađe od 5 godina patilo od neishranjenosti te zdravstvenih posljedice koja ona uzrokuje.
• Između 2000. i 2015. godine globalni porast mortaliteta smanjio se za 37 %, a smrtnost djece pri porođaju pala je za 44 %.
• Međutim, 303.000 žena umrlo je tijekom trudnoće ili porođaja
• 9 milijuna djece mlađe od 5 godina umrlo u 2015. godini.
• Procjenjuje se da je zbog loših uvjeta življenja u 2012. godini umrlo 4,3 milijuna ljudi.
• Od 2015. do 2016., službena razvojna pomoć (ODA) porasla je za 8,9 %, i to na 142,6 milijarde dolara. Međutim, bilateralna pomoć zemljama u razvoju manja je za 3,9 % u usporedbi s 2000. godinom.
• Na području održive energije, dok se pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuhanje popeo na 57 % u 2014. godini, što je više od 50 % u usporedbi s 2000. Godinom. Više od 3 milijarde ljudi nije imalo pristup čistim gorivima za kuhanje.

Razvitak je nejednak

U izvještaju se zaključuje kako mogućnosti razvoja i dalje nisu jednaki. Na temelju podataka iz razdoblja od 2010. do 2016. godine, žene su u prosjeku trošile gotovo trostruko više vremena na neplaćeni kućni i skrbnički posao nego muškarci. Gospodarski gubici zbog prirodnih nepogoda sada dosežu prosječno od 250 do 300 milijardi američkih dolara godišnje, s nerazmjernim učinkom na male i ranjive zemlje. Unatoč padu globalne stope nezaposlenosti sa 6,1 % u 2010. na 5,7 % u 2016. godini, tri je puta bila veća vjerojatnosti da mlada osoba, u usporedbi sa starijom, ostane bez posla. Dodatno, u 2015. godini 85 % urbanog stanovništva koristilo je sigurne sustave za upravljanje pitkom vodom, u usporedbi sa samo 55 % ruralnog stanovništva.

Upotreba snage podataka

Učinkovito praćenje napretka Globalnih ciljeva zahtijeva dostupne, pouzdane, pravovremene i razvrstane podatke na svim razinama, što predstavlja veliki izazov nacionalnim i međunarodnim statističkim sustavima. Dok se dostupnost podataka te njihova kvaliteta neprestano poboljšavaju, globalno jačanje statističkog kapaciteta i dalje je potrebna. Zašto? Upravo kako bismo dobili jasniju sliku o tome u kojim područjima napredujemo, a u kojima, ipak, još uvijek kaskamo.

Korišteni izvor: Ujedinjeni Narodi

Dobra Hrvatska, srpanj 2018-