Svjetski dan pingvina, 25. travnja, ima za cilj podići svijest o ovim pticama koje ne lete. Cilj je očuvanje njihove vrste kako bi i buduće generacije mogle vidjeti ova elegantna i izvanredna stvorenja.
Ovaj dan podudara se s godišnjom sjevernom migracijom Adélie pingvina, uzorkom koji je svojstven i sačuvan kroz generacije. Postoji osam vrsta porijeklom s Antarktika. Većina pingvina je monogamna i ima jedinstvene glasove koji im pomažu pronaći svoje partnere u velikim skupinama. Većina vrsta snese do dva jaja u sezoni, dok kraljevski i carski pingvini snesu samo jedno. Međutim, alarmantno je da je od 18 poznatih živih vrsta njih 10 na popisu ugroženih.
Dan pingivna se obilježava od 1972. godine
Dan pingvina započelo je 1972. godine kada je Gerry Wallace na kalendaru svoje supruge označio početak migracije pingvina Adélie. Ovo posebno slavlje pingvina stvoreno je u postaji McMurdo, američkom istraživačkom centru na otoku Ross, gdje su istraživači otkrili da Adélie pingvini započinju svoju migraciju otprilike na današnji dan svake godine. Tako je započeo Svjetski dan pingvina kao način obilježavanja događaja i podizanja svijesti o tim stvorenjima. Ovaj dan potiče ljude da nauče više o pingvinima, opasnostima s kojima se susreću, njihovom okolišu i njihovom doprinosu okolišu. Prošle, 2022. godine obilježeno je 50 godina službene proslave Pingvina.
Osnovne činjenice o pingvinima
Pingvini su ptice koje ne mogu letjeti, a žive isključivo na južnoj polutci. Neke vrste žive u malo toplijim klimama, ali većina pingvina živi na Antarktici. Izvrsno plivaju i odlično su prilagođeni životu u moru i iznimno hladnim vremenskim uvjetima. Postoji 18 vrsta pingvina. Najveća vrsta je carski pingvin, visok 1 m i težak oko 35 kg. Najmanja vrsta je patuljasti pingvin, visok tek oko 40 cm i težak oko jedne kile. Sve vrste imaju glatko i masno perje u kojem se nalazi zrak. Zrak ih štiti od hladnoće i pomaže im pri ronjenju u jako hladnoj vodi. Plivaju brzinom do 10 km/h, a neke vrste čak i do 36 km/h. Mogu biti u vodi bez zraka i do 20 minuta.
Pingvini većinu svog života provedu u vodi, hvatajući ribe, račiće i lignjice. Zanimljivo je da baš sve vrste pingvina imaju crna tijela i bijele trbuhe. Ta kombinacija boja im najbolje pomaže da se sakriju od tuljana i orki. Kada ne love u vodi, onda se uglavnom kližu na ledu. Hodaju uspravno, gacajući nogama. Osim što stoje vrlo blizu jedan drugome, pingvini se, tijekom ledenih antarktičkih zima, kreću vrlo sporo, prateći jednu preciznu shemu, kako oni na vanjskim stranama kolonije ne bi ostali na hladnome. Istraživači sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg usporedili su ovo kretanje sa širenjem zvučnih valova u tekućini.
Najčešće imaju jednog partnera više godina. S njime se uvijek pare i dobiju tek jedno ili dva jaja. Pingvini dolaze na kopno kako bi legli jaja. Jedan roditelj uvijek pazi na jaje ili na mladunce, a drugi lovi. Kada pingvini malo porastu, roditelji odlaze u potragu za hranu. Kada se roditelji vrate, mali pingvini ispuštaju zvukove i zovu roditelje. Roditelji nepogrešivo prepoznaju svoju djecu i nahranit će baš njih.
Ugrožena vrsta
Većina pingvinskih vrsta danas je ugroženo, čime spadaju u jednu od najugroženijih ptičjih vrsta na planetu. Njihova tradicionalna staništa se sve više uništavaju. Nestaje njihova hrana i ribe, pa šire svoja staništa, natječu se za hranu i pogibaju u ribarskim mrežama u borbi s ribarima za hranu. Ugoržavaju ih i turisti koji im prenose razne virusne bolesti.
Alarmantna studija iz 2018. godine procjenjuje da će se do 2100. najmanje dvije trećine kolonija carskih pingvina dramatično smanjiti.
O nestanku kolonija pingvina u Čileu pogledajte prilog Al Jazeera Balkans koji je pripremila Lucia Newman.
Posvoji pingvina i podrži rad WWF Adria te zaštitu pingvina.
Više naših članaka o zaštiti životinja…
DOBRA HRVATSKA