Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji proizvode plodove ili sjemenke za ljudsku hranu ovise, barem djelomično, o oprašivačima. No, svejedno, pčele, leptiri, šišmiši, kolibrići i drugi oprašivači, ugroženi su ljudskom aktivnošću sve više. Moramo osvijestiti da njihovim ugrožavanjem ugrožavamo i svoju ljudsku vrstu! Pa ako i nećemo, onako ljudski, poštivati druge u golemosti biološke raznolikosti na Zemlji, sjetimo se naše ovisnosti o njima, onako egoistično, kazao je ovih dana jedan stručnjak, slovenski zaljubljenik u pčele.
Dobročinitelj pčela – slavni Slovenac Anton Janša
Usput, dok teče svibanj naokolo nas, dobro je podsjetiti kako je prvi i najveći stručnjak za pčele u povijesti bio Slovenac, rođen 20. svibnja 1734., onaj koji je napisao prvi priručnik o pčelama i pčelarstvu. Anton Janša, po čijim je savjetima carica Marija Terezija donijela zakone o pčelama , obvezne za čitavu golemu Habsburšku monarhiju. U spomen na njegov rođendan, Organizacija UN je proglasila taj dan Svjetskim danom pčela.
Bzzzzzzzzzz , najglasnije su pčele u svibnju.
Što možemo učiniti, kako pružati više dobrobiti oprašivačima, posebno najbrojnijim među njima – pčelama?
Činimo pojedinačno kao građani, svjesni svoje društvene i ekološke odgovornosti:
- sadnja raznolikog skupa domaćih biljaka koje cvjetaju u različito doba godine;
- odlaganje prve košnje travnjaka i livada oko kuće, da bi biljke stigle procvjetati i dočekati neku zujalicu, jer time se osigurava potpuno oprašivanje biljaka, više plodova, ali i veća proizvodnja meda, na dobrobit pčela i ljudi;
- kupnja sirovog meda i drugih proizvoda od lokalnih poljoprivrednika i iz održivih poljoprivrednih praksi;
- izbjegavanje pesticida, fungicida ili herbicida u našim vrtovima;
- zaštita kolonija divljih pčela kad god je to moguće;
- sponzoriranje košnice nekim iznosom novca, da bi pčelar pružio bolje uvjete stanovnicima košnice (u Hrvatskoj je to rijetka praksa, ali drugje nije);
- pomaganje u održavanju šumskih ekosustava;
- podizanje svijesti oko nas, u javnosti, dijeljenjem ovih informacija unutar naših lokalnih zajednica i društvenih mreža!
Učinimo u okviru posla, kao pčelari ili poljoprivrednici:
- smanjenje ili promjena upotrebe pesticida;
- diverzifikacija usjeva koliko god je to moguće i/ili sadnja atraktivnih usjeva po polju;
- stvaranje živica.
Što će činiti Vlade i donositelji odluka:
- jačanje sudjelovanja lokalnih zajednica u donošenju odluka, posebno autohtonog stanovništva koje poznaje i poštuje ekosustave i bioraznolikost;
- provođenje strateških mjera, uključujući novčane poticaje za pomoć u promjenama;
- povećanje suradnje između nacionalnih i međunarodnih organizacija, organizacija te akademskih i istraživačkih mreža radi praćenja i evaluacije usluga oprašivanja.
Više savjeta o tome kako pomoći pčelama i drugim oprašivačima…
DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2025.
