Europski dan jednakih plaća označava dan od kojeg će žene u EU simbolično početi ‘raditi besplatno’ ostatak godine. Europska komisija obilježava ovaj dan svake godine kako bi podigla svijest o činjenici da žene u Europi i dalje u prosjeku zarađuju manje od svojih muških kolega. Ovaj dan se mijenja ovisno o najnovijim podacima o razlici u plaćama između spolova u EU. Ove 2025. godine Europski dan jednakih plaća pada 17. studenog.
Žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca, a prosječna razlika u plaćama između spolova u EU iznosi oko 13%, već nekoliko godina zaredom. To znači da za svaki euro koji muškarac zaradi, žena zaradi 0,87 eura. Ova razlika u plaćama između spolova jednaka je razlici od oko mjesec i pol plaće godišnje.
Razlika u ukupnoj zaradi između spolova, koja mjeri kombinirani utjecaj prosječne satnice, mjesečnog prosjeka plaćenih sati (prije bilo kakve prilagodbe za rad s nepunim radnim vremenom) i stope zaposlenosti, iznosila je 36,7% u 2018. (zadnja godina za koju su dostupni podaci).
Razlika u zaposlenosti među spolovima iznosila je 10 % u 2024. godini, pri čemu je 70,8 % žena u EU bilo zaposleno u usporedbi s 80,8 % muškaraca (podaci EU27).
Zašto žene zarađuju manje?
Na razlike u plaćama uvelike utječe postojanost rodnih stereotipa. Žene i djevojčice odabiru karijere koje su često slabije plaćene. Osim toga one nose i najveći dio tereta obiteljskih obveza. Posljedično, suočavaju se s većim izazovima u usklađivanju poslovnog i privatnog života, ponekad do te mjere da su obeshrabrene u bavljenju karijerom. To je pogoršano nedostatkom odgovarajućih ustanova za skrb o djeci, starijim osobama i osobama s invaliditetom. Procjenjuje se da 7,7 milijuna žena nema plaćeni posao zbog obveza skrbi.
Stoga razlika u plaćama među spolovima mjeri širi koncept od diskriminacije u plaćama i obuhvaća velik broj nejednakosti s kojima se žene suočavaju u pristupu radu, napredovanju i nagradama. To su:
- Sektorska segregacija: Oko 24% razlike u plaćama među spolovima povezano je s prekomjernom zastupljenošću žena u relativno slabo plaćenim sektorima, kao što su skrb, zdravstvo i obrazovanje. Visoko feminizirani poslovi obično su sustavno podcijenjeni.
- Nejednaka podjela plaćenog i neplaćenog rada: Žene imaju više radnih sati tjedno od muškaraca, ali provode više sati na neplaćenom poslu, što bi moglo utjecati i na njihov izbor karijere. Zbog toga EU potiče jednaku podjelu roditeljskog dopusta, odgovarajuće javno pružanje usluga skrbi o djeci i odgovarajuće politike tvrtki o fleksibilnom radnom vremenu.
- Stakleni strop: Položaj u hijerarhiji utječe na razinu plaće: manje od jedne od deset izvršnih direktorica vodećih tvrtki su žene. Ipak, profesija s najvećim razlikama u satnicama u EU bila je menadžerska: 23 % niža zarada za žene nego za muškarce.
- Diskriminacija u plaćama: U nekim slučajevima žene zarađuju manje od muškaraca za obavljanje jednakog rada ili rada jednake vrijednosti, čak i ako je načelo jednake plaće utvrđeno u europskim ugovorima (članak 157. UFEU-a) od 1957. godine.
Međunarodni dan jednakih plaća – Rješenja za uklanjanje rodnog jaza u plaćama
Veća transparentnost u plaćama pomogla bi u otkrivanju i otklanjanju neopravdanih razlika u plaćama na temelju spola za jednak rad ili rad jednake vrijednosti te bi pomogla žrtvama diskriminacije u plaćama da traže pravnu zaštitu i ostvare svoje pravo na jednaku plaću.
Inicijative EU-a o jednakoj plaći
Jednaka plaća žena i muškaraca za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti jedno je od temeljnih načela EU-a utvrđenih u članku 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U njemu je propisano da „svaka država članica osigurava primjenu načela jednake plaće za muškarce i žene za jednak rad ili rad jednake vrijednosti“.
- Direktiva 2006/54/EZ o jednakim mogućnostima i jednakom postupanju s muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i zanimanja, uključujući pitanja jednake plaće, konsolidirala je nekoliko direktiva o ravnopravnosti spolova u području zapošljavanja zajedno sa sudskom praksom Suda Europske unije.
- Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.-2025., objavljena u ožujku 2020., predstavila je ciljeve politike i akcije za kretanje prema rodno ravnopravnoj Europi. Tijekom ovog mandata, Komisija je ostvarila značajan napredak u politikama rodne ravnopravnosti, uključujući donošenje nekoliko značajnih zakonskih propisa za osnaživanje i zaštitu žena.
- U prosincu 2022. stupila je na snagu direktiva o rodnoj ravnoteži u upravnim odborima društava. Rok za prenošenje direktive je 28. prosinca 2024. Do tog datuma Direktiva bi trebala biti u potpunosti implementirana u nacionalno zakonodavstvo i prijavljena Komisiji.
- U lipnju 2023. stupila je na snagu Direktiva o mjerama transparentnosti plaća. Pravila osiguravaju transparentnost i učinkovitu provedbu načela jednake plaće žena i muškaraca, kao i poboljšavaju pristup pravdi za žrtve diskriminacije u plaćama.
- U listopadu 2022. donesena je Direktiva EU-a o odgovarajućim minimalnim plaćama kako bi se promicale odgovarajuće minimalne plaće koje radnicima u Uniji omogućuju dostojanstven život gdje god rade. Države članice dužne su ta nova pravila uključiti u svoje nacionalno zakonodavstvo do sutra, 15. studenog.
- U rujnu 2022. Komisija je predstavila Europsku strategiju skrbi kako bi osigurala kvalitetne, pristupačne i dostupne usluge skrbi diljem Europske unije. Strategiju prate dvije preporuke za države članice o reviziji ciljeva iz Barcelone o ranom odgoju i obrazovanju te o pristupu pristupačnoj visokokvalitetnoj dugotrajnoj skrbi.
- Do kolovoza 2022. države članice morale su prenijeti Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života kako bi se riješio problem nedovoljne zastupljenosti žena na tržištu rada i nejednake podjele odgovornosti skrbi između muškaraca i žena poboljšanjem ravnoteže između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika.
- U lipnju 2024. Komisija je objavila Izvješće o adekvatnosti mirovina za 2024. koje analizira kako se nejednakosti u plaćama, pauzama za skrb i radu s nepunim radnim vremenom tijekom radnog vijeka odražavaju na razliku u mirovinama među spolovima, pri čemu su mirovine žena i dalje 25 % niže od mirovina muškaraca.
- Tijekom 2023. godine Europska komisija vodila je komunikacijsku kampanju za osporavanje rodnih stereotipa. Kampanja #EndGenderStereotypes bila je usmjerena na mlade odrasle osobe uglavnom na društvenim mrežama, ali i putem influencera i medijskog dosega. Kampanja se bavila rodnim stereotipima u različitim područjima života. Kao što su izbor karijere, podjela odgovornosti za skrb i donošenje odluka.
Izvor: Europska komisija
