Svjetski dan pčela obilježava se svake godine 20. svibnja kako bi se podigla svijest o važnosti pčela kao oprašivača, prijetnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu održivom razvoju. Ove godine tema je “Pčele inspirirane prirodom kako bi nas sve hranile”.
Stoljećima su pčele, među najvrijednijim stvorenjima na planetu, koristile ljudima, biljkama i okolišu. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele i drugi oprašivači omogućuju ne samo proizvodnju obilja voća, orašastih plodova i sjemenki, već i veću raznolikost i bolju kvalitetu, doprinoseći sigurnosti hrane i prehrani. Kako bi podigli svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu održivom razvoju, Ujedinjeni narodi proglasili su 20. svibnja kao Svjetski dan pčela.
Cilj je ojačati mjere usmjerene na zaštitu pčela i drugih oprašivača, što bi značajno doprinijelo rješavanju problema vezanih uz globalnu opskrbu hranom i iskorjenjivanju gladi u zemljama u razvoju. Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov pad i zaustaviti gubitak bioraznolikosti.
Oprašivanje je temelj opstanka ekosustava
Oprašivači poput pčela, ptica i šišmiša utječu na 35 posto svjetske proizvodnje usjeva, povećavajući prinose 87 vodećih prehrambenih usjeva diljem svijeta, plus mnogih lijekova biljnog podrijetla. Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji proizvode plodove ili sjemenke za ljudsku upotrebu kao hranu ovise, barem djelomično, o oprašivačima. Pčele i drugi oprašivači, poput leptira, šišmiša i kolibrića, sve su više ugroženi ljudskim aktivnostima.
Oprašivanje je temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Gotovo 90 posto svjetskih divljih cvjetnih biljnih vrsta ovisi, u potpunosti ili barem djelomično, o oprašivanju životinja, zajedno s više od 75 posto svjetskih prehrambenih usjeva i 35 posto globalnog poljoprivrednog zemljišta. Oprašivači ne samo da izravno doprinose sigurnosti hrane, već su ključni za očuvanje bioraznolikosti.
- Europska proizvodnja meda važna je i za ekonomiju, i za bioraznolikost
- Kada smo razjasnili misterij nestajanja pčela? DOP na kušnji.
- FAUNA: UVJETI ZA ŽIVOT PČELA U SVIJETU TEŠKI!
Danas kada se broj pčela, oprašivača i mnogih drugih insekata smanjuje ovaj dan pruža priliku za provođenje akcija koje će zaštititi i unaprijediti oprašivače i njihova staništa, poboljšati njihovu brojnost i raznolikost te podržati održivi razvoj pčelarstva.
Pčele inspirirane prirodom kako bi nas sve hranile
Ovogodišnja tema za Svjetski dan pčela je „Pčele inspirirane prirodom kako bi nas sve hranile“. Tema ističe ključnu ulogu koju pčele i drugi oprašivači imaju u poljoprivredno-prehrambenim sustavima i zdravlju ekosustava našeg planeta. Danas su oprašivači sve više ugroženi gubitkom staništa, neodrživom poljoprivrednom praksom, klimatskim promjenama i zagađenjem. Njihov pad ugrožava proizvodnju hrane, povećava troškove i pogoršava nesigurnost opskrbe hranom, posebno za ruralne zajednice.
Oprašivanje je ključno za poljoprivredno-prehrambene sustave, podržavajući proizvodnju više od 75 posto svjetskih usjeva, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke. Osim što povećavaju prinose usjeva, oprašivači poboljšavaju kvalitetu i raznolikost hrane.
Više od 200.000 životinjskih vrsta su oprašivači, od kojih je velika većina divlja, uključujući leptire, ptice, šišmiše i više od 20.000 vrsta pčela.
Pčele i drugi oprašivači također služe kao pokazatelji zdravlja okoliša, pružajući uvid u ekosustave i klimu. Zaštita oprašivača također poboljšava bioraznolikost i ključne usluge ekosustava, poput plodnosti tla, suzbijanja štetočina te regulacije zraka i vode.
Prirodi prihvatljive poljoprivredne prakse poput agroekologije, međukultura, agrošumarstva i integriranog suzbijanja štetnika pomažu u održavanju oprašivača, osiguravajući stabilne prinose usjeva te smanjujući nestašicu hrane i utjecaj na okoliš.
Napori u zaštiti oprašivača također potiču očuvanje drugih komponenti bioraznolikosti, što poboljšava usluge ekosustava poput suzbijanja štetočina, plodnosti tla te regulacije zraka i vode. Za održive poljoprivredno-prehrambene sustave potrebno je prihvaćanje holističkog pristupa koji osigurava dugoročnu koegzistenciju poljoprivrednih praksi za proizvodnju hrane, vlakana i goriva.
Kako možemo učiniti više?
Pojedinačno:
- sadnja raznolikog skupa domaćih biljaka koje cvjetaju u različito doba godine;
- kupnja sirovog meda od lokalnih poljoprivrednika;
- kupnja proizvoda iz održivih poljoprivrednih praksi;
- izbjegavanje pesticida, fungicida ili herbicida u našim vrtovima;
- zaštita kolonija divljih pčela kad god je to moguće;
- sponzoriranje košnice;
- pomaganje u održavanju šumskih ekosustava;
- podizanje svijesti oko nas dijeljenjem ovih informacija unutar naših zajednica i mreža!
Pčelari ili poljoprivrednici:
- smanjenje ili promjena upotrebe pesticida;
- diverzifikacija usjeva koliko god je to moguće i/ili sadnja atraktivnih usjeva po polju;
- stvaranje živica.
Vlade i donositelji odluka:
- jačanje sudjelovanja lokalnih zajednica u donošenju odluka, posebno autohtonog stanovništva koje poznaje i poštuje ekosustave i bioraznolikost;
- provođenje strateških mjera, uključujući novčane poticaje za pomoć u promjenama;
- povećanje suradnje između nacionalnih i međunarodnih organizacija, organizacija te akademskih i istraživačkih mreža radi praćenja i evaluacije usluga oprašivanja.
Više savjeta o tome kako pomoći pčelama i drugim oprašivačima
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.