Globalne temperature u 2025. godini rangirane su kao treće najviše u povijesti mjerenja, prema podacima iz izvješća EU-a Copernicus Global Climate Highlights objavljenom 15. siječnja 2026.
Podaci Copernicusa pokazuju da je 2025. bila tek neznatno (0,01 °C) hladnija od 2023. te 0,13 °C hladnija od 2024. koja je bila najtoplija godine u povijesti mjerenja. Posljednjih 11 godina bile su 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja.
Činjenica da je posljednjih jedanaest godina bilo najtoplije u povijesti mjerenja pruža dodatne dokaze o nedvosmislenom trendu prema toplijoj klimi. Svijet se brzo približava dugoročnoj temperaturnoj granici utvrđenoj Pariškim sporazumom. Neizbježno ćemo je premašiti; izbor koji sada imamo jest kako najbolje upravljati neizbježnim prekoračenjem i njegovim posljedicama za društva i prirodne sustave.
Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene programa Copernicus
Dva glavna čimbenika
Posljednje tri godine, 2023.–2025., bile su iznimno tople iz dva glavna razloga.
Prvi je nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi, uzrokovano kontinuiranim emisijama i smanjenim upijanjem ugljikova dioksida od strane prirodnih ponora.
Rastuće koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi – ponajprije izravna posljedica ljudskih aktivnosti – glavni su pokretač uočenog dugoročnog porasta globalne srednje temperature. Praćenje emisija i koncentracija stakleničkih plinova koje provodi Služba za praćenje atmosfere programa Copernicus (CAMS) pruža informacije za potporu provedbi politika ublažavanja klimatskih promjena.
Drugo, temperature morske površine dosegnule su iznimno visoke razine diljem oceana, povezane s pojavom El Niña i drugim čimbenicima varijabilnosti oceana, dodatno pojačanima klimatskim promjenama.
Dodatni čimbenici uključuju promjene u količinama aerosola i niskih oblaka te varijacije u atmosferskoj cirkulaciji.
Tropska područja
Kao i 2023. i 2024. godine, značajan dio Zemlje bio je znatno topliji od prosjeka i u 2025. godini. Temperature zraka i morske površine u tropima bile su niže nego 2023. i 2024., ali su i dalje bile znatno iznad prosjeka u mnogim područjima izvan tropa. Niže temperature u tropima u usporedbi s razdobljem 2023.–2024. djelomično su bile posljedica zadržavanja gotovo prosječnih (u „neutralnoj ENSO fazi”) ili slabih uvjeta La Niñe u ekvatorijalnom Pacifiku tijekom cijele 2025. godine. Više temperature u prethodne dvije godine djelomično su bile pod utjecajem snažnog događaja El Niño. El Niño ima tendenciju zagrijavanja globalnih temperatura, nadovezujući se na dugoročno globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem, dok La Niña ima suprotan učinak. Temperature nad tropskim Atlantikom i Indijskim oceanom također su bile manje ekstremne u 2025. nego u 2024. godini.
Polarna područja
Više temperature u polarnim područjima djelomično su nadoknadile niže temperature zabilježene u tropskim područjima tijekom 2025. godine. Godišnje prosječne temperature dosegnule su najvišu zabilježenu vrijednost na Antarktici, a drugu najvišu na Arktiku. Rekordno visoke godišnje temperature zabilježene su i u nekoliko drugih regija, osobito u sjeverozapadnom i jugozapadnom Pacifiku, sjeveroistočnom Atlantiku, dalekoj istočnoj i sjeverozapadnoj Europi te središnjoj Aziji.
Toplinski stres
U 2025. godini polovica globalne kopnene površine zabilježila je veći broj dana od prosjeka s barem jakim toplinskim stresom – definiranim kao osjetna temperatura od 32 °C ili viša. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje toplinski stres kao vodeći uzrok smrtnosti povezane s vremenskim prilikama na globalnoj razini. U područjima sa suhim i često vjetrovitim uvjetima, visoke temperature također su pridonijele širenju i intenziviranju iznimnih šumskih požara, koji proizvode ugljik, toksične onečišćivače zraka poput lebdećih čestica te ozon, što utječe na ljudsko zdravlje. Takva je bila situacija u dijelovima Europe – koja je zabilježila najveće godišnje ukupne emisije iz šumskih požara – kao i u Sjevernoj Americi, prema podacima CAMS-a. Te su emisije znatno narušile kvalitetu zraka i imale potencijalno štetne učinke na ljudsko zdravlje na lokalnoj, ali i široj razini.
Porast broja ekstremnih događaja
Iznimni uvjeti u 2025. godini dolaze u godini obilježenoj značajnim ekstremnim događajima u mnogim regijama, uključujući rekordne toplinske valove, snažne oluje u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi te šumske požare u Španjolskoj, Kanadi i južnoj Kaliforniji. Iako ti pojedinačni događaji nisu analizirani niti im se u izvješću pripisuje uzročnost, oni pružaju pravovremen kontekst za sve veći interes javnosti za klimatske rizike u 2025. godini.
