spot_img

Dan ekološkog duga 2025: Hrvatska od 27. travnja troši resurse budućih generacija

Prošle, 2024. godine, Dan ekološkog duga Zemlje bio je 25. srpnja, a za ovu godinu očekuje se da će to biti 24. srpnja. Točka je to u kojoj iscrpljujemo resurse koje Zemlja može regenerirati u jednoj godini. O trendovima govori činjenica da je još početkom 1970-ih ovaj dan dolazio krajem prosinca.

Na dan 24.07.2025. čovječanstvo će potrošiti svo meso, ribu, žitarice i šume koje planet može proizvesti i obnoviti u jednoj godini. U mjesecima koji slijede, bogatiji dio naše populacije od 8 milijardi ljudi crpit će neobnovljive resurse na kredit, stvarajući otpad – prvenstveno emisiju CO2 – s kojim se ne može adekvatno upravljati. Ova situacija ima ozbiljne posljedice za okoliš, klimu i našu budućnost.

“Trenutno, neodrživa proizvodnja, pakiranje i potrošnja hrane potiču klimatsku krizu, stvarajući trećinu svih emisija stakleničkih plinova, koristeći 70% slatke vode na planetu i uzrokujući gubitak bioraznolikosti u nevjerojatnim razmjerima” 

António Guterres, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Ekološki deficit čovječanstva od 1970-ih

Od ranih 1970-ih čovječanstvo je u ekološkom deficitu, prema izračunima američkog think-tanka Global Footprint Network (GFN), koji objavljuje godišnje izvješće “Dan ekološkog duga” na temelju podataka Ujedinjenih naroda.

Dan ekološkog duga
Infografika: Dan ekološkog duga od 1972.-2024. godine

Iako su ti izračuni temeljeni na ugljičnom otisku naišli na kritike znanstvenika, mnoge ih zemlje ozbiljno razmatraju, priznajući ih kao učinkovit alat za širenje svijesti o prekomjernoj potrošnji.

Dan ekološkog duga dobiva se iz omjera biokapaciteta planeta – količine ekoloških resursa koje Zemlja može proizvesti te godine – i ekološkog otiska čovječanstva, odnosno potreba čovječanstva u toj godini, a dobiveni broj množi se s brojem dana u godini (365 dana). Formula je sljedeća:

(Zemljina biosposobnost/ekološki otisak čovječanstva) x 365 = Dan ekološkog duga

Ekološki deficit po zemljama 

Ovisno o snazi i veličini gospodarstva i potreba svojih stanovnika, svaka država različito troši prirodne resurse Zemlje. Što je država razvijenija, veća je i njezina potrošnja pa je i nacionalni Dan ekološkog duga bliži početku godine. Dan ekološkog duga u nekoj zemlji je datum na koji bi padao Dan ekološkog duga Zemlje kada bi cijelo čovječanstvo trošilo kao ljudi u toj zemlji.

Koje zemlje najbrže troše resurse? Katar je iscrpio svoje resurse 6. veljače. Slijede ga Luksemburg (17. veljače), Singapur, Mongolija i Estonija. Zemalje s najkasnijim danima prekoračenja obično imaju manju potrošnju zbog siromaštva, bogatstva resursima ili oboje.

U zapadnoj Europi većina zemalja iscrpi svoje resurse za četiri ili pet mjeseci. Sjeverne europske zemlje prelaze svoja ograničenja nešto brže od južnih.

Infografika: Dan ekološkog duga 2024. po zemljama / Global Footprint Network 2024

Ekološki deficit Hrvatske

Hrvatska u ekološki dug ove godine ulazi 27. travnja, dok je prošle godine to bilo 28. svibnja. Od ovog datuma nadalje, Hrvatska živi na kredit na račun budućih generacija. Kad bi sva svjetska populacija imala isti način života kao građani Hrvatske, bili bi nam potrebni resursi skoro triju planeta.

Za Hrvatsku bi jedan od značajnijih načina smanjenja ekološkog otiska te pomicanja datuma ulaska u ekološki dug svakako bio i razvoj diverzificiranih oblika ekoturizma. Naime, turizam doprinosi emisijama stakleničkih plinova i udružen s potrošnjom prirodnih resursa ubrzava globalno prekoračenje utječući na okoliš i prirodu.

Global footprint network trenutačno provodi procjene turizma u mediteranskoj regiji, u kojoj su toplinski valovi sve češći kao rezultat klimatskih promjena što utječe na turizam i održivost te grane gospodarstva.

Izračunajte svoj osobni utjecaj na okoliš

Kalkulator osobnog ekološkog otiska izračunava za pojedinca koliko bi planeta bilo potrebno kada bi svi na Zemlji imali isti način života kao on/ona. Provjerite svoj ekološki otisak i osvijestite što Vi možete poduzeti.

Mreža One Planet je partnerstvo s više dionika, usvojeno 2012., koje podupire provedbu Cilja održivog razvoja 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja – kroz različite programe o informiranju potrošača, prehrambenim sustavima i turizmu, između ostalog.

Ako bi se “Dan ekološkog duga” smanjio za pet dana godišnje do 2050., resursi planeta bili bi dovoljni za ljudsku potrošnju. Preokretanje trenda zahtijevat će zajednički napor svih zainteresiranih strana u smislu potrošnje, učinkovitosti u proizvodnji dobara i energije te opsežne mjere za očuvanje prirode.

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img