Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 2025.: Digitalno nasilje je pravo nasilje

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenog, proglasio je UN s ciljem podizanja svijesti o svim oblicima nasilja nad ženama. To je ujedno i početni datum 16 dana aktivizma koji završavaju na dan kojim se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Aktivistice za ženska prava obilježavaju 25. studenog kao dan protiv rodno uvjetovanog nasilja od 1981. godine. Ovaj datum odabran je u čast sestara Mirabal, triju političkih aktivistica koje su brutalno ubijene 1960. godine zbog otpora Trujillovoj diktaturi u Dominikanskoj Republici.

Dana 20. prosinca 1993. godine, Opća skupština usvaja Deklaraciju o uklanjanju nasilja nad ženama rezolucijom 48/104, utrvši put iskorjenjivanju nasilja nad ženama i djevojčicama diljem svijeta.

Konačno, 7. veljače 2000. godine, Opća skupština usvaja rezoluciju 54/134, službeno proglašavajući 25. studenog Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama te time pozivajući vlade, međunarodne organizacije kao i nevladine organizacije da se pridruže i organiziraju aktivnosti osmišljene za podizanje javne svijesti o tom problemu svake godine na taj datum.

Suočavanje s globalnim prijetnjama ženama i djevojčicama

Obilježavanje 2025. godine održava se u trenutku kada svijet obilježava dvije važne prekretnice: 30. obljetnicu Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje te 25. obljetnicu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 o ženama, miru i sigurnosti. Ovi okviri stavili su uklanjanje rodno uvjetovanog nasilja (GBV) u središte globalnih napora za postizanje jednakosti, mira i održivog razvoja.

Ipak, unatoč desetljećima napretka, rodno uvjetovano nasilje ostaje rašireno i nastavlja se razvijati. Nove globalne dinamike – od tehnoloških inovacija, umjetne inteligencije i neuroznanosti do klimatske krize i oružanih sukoba – sve dijele zajedničku nit: često produbljuju postojeće nejednakosti i stvaraju nove oblike nasilja nad ženama i djevojčicama.

Nasilje nad ženama i djevojčicama i dalje je jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu. Globalno, gotovo svaka treća žena barem je jednom u životu bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera, seksualnom nasilju od strane nepartnera ili oboje.

To je pošast koja se intenzivirala u različitim okruženjima, ali ove se godine kampanja za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama usredotočuje na jedno posebno: digitalno područje.

#NemaOpravdanja za online zlostavljanje

Nasilje nad ženama na online platformama danas je ozbiljna i brzorastuća prijetnja koja nastoji ušutkati glasove mnogih žena – posebno onih sa snažnom javnom i digitalnom prisutnošću u područjima poput politike, aktivizma ili novinarstva.

Nedavni podaci ilustriraju razmjere izazova:

• 81% medijskih radnica u Ukrajini doživio/la online nasilje
• 25% adolescenti prijavljuju da su doživjeli seksualno nasilje
  • od toga se 40% slučajeva javlja u školama, gdje su djevojčice posebno ranjive
• 90-95% deepfake videozapisa su seksualne slike žena

Digitalno nasilje je u porastu zbog slabe tehnološke regulacije, nedostatka pravnog priznanja ove vrste agresije u nekim zemljama, nekažnjivosti digitalnih platformi, novih i brzo razvijajućih oblika zlostavljanja korištenjem umjetne inteligencije, pokreta koji se protive rodnoj ravnopravnosti, anonimnosti počinitelja i ograničene podrške digitalnim žrtvama.

Što je digitalno nasilje?

Digitalni alati se sve više koriste za uhođenje, uznemiravanje i zlostavljanje žena i djevojčica. To uključuje:

• Zlostavljanje temeljeno na slikama/dijeljenje intimnih slika bez pristanka – često se naziva osvetnička pornografija ili procurele golotinje.
• Kibernetičko nasilje, trolanje i online prijetnje.
• Online uznemiravanje i seksualno uznemiravanje.
• Deepfakeovi generirani umjetnom inteligencijom, kao što su seksualno eksplicitne slike, deepfake pornografija i digitalno manipulirane slike, videozapisi ili audiozapisi.
• Govor mržnje i dezinformacije na platformama društvenih medija.
• Doxxing – objavljivanje privatnih podataka.
• Online uhođenje ili nadzor/praćenje radi praćenja nečijih aktivnosti.
• Online dotjerivanje i seksualno iskorištavanje.
• Prevare i lažno predstavljanje.
• Mizogine mreže – npr. manosfera, incel forumi.

Ovi se činovi ne događaju samo online. Često dovode do nasilja u stvarnom životu (IRL), poput prisile, fizičkog zlostavljanja, pa čak i femicida – ubojstva žena i djevojčica. Šteta može biti dugotrajna i utjecati na preživjele tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Digitalno nasilje više cilja žene nego muškarce, u svim sferama života, ali posebno one s javnom ili online vidljivošću – poput aktivistica, novinarki, žena u politici, braniteljica ljudskih prava i mladih žena.

Utjecaj je još gori za žene koje se suočavaju s različitim oblicima diskriminacije, uključujući rasu, invaliditet, rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježit će i pokretanje kampanje UNiTE (25. studenog – 10. prosinca) – inicijative 16 dana aktivizma.

Ovogodišnja kampanja pod nazivom UNiTE za okončanje digitalnog nasilja nad ženama i djevojčicama želi mobilizirati sve članove društva. Vlade moraju okončati nekažnjivost zakonima koji je kažnjavaju. Tehnološke tvrtke moraju osigurati sigurnost platformi i ukloniti štetni sadržaj. Donatori moraju osigurati financiranje kako bi feminističke organizacije mogle raditi na iskorjenjivanju ovog nasilja. I konačno ljudi moraju podići svoj glas kako bi pomogli.

Izvor: UN i UNWOMEN