spot_img

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježavamo 22. rujna svake godine. Datum je odabran kao spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. Ovaj dan obilježava se temeljem odluke Hrvatskog sabora od 2004. godine.

Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Opća skupština UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihičkim ozljedama ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.”

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najrasprostranjenijih, najupornijih i najrazornijih kršenja ljudskih prava u današnjem svijetu koje se uglavnom ne prijavljuje zbog nekažnjivosti, šutnje, stigme i srama koji ga okružuju. Manifestira se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima nasilja. Nepovoljne psihološke, seksualne i reproduktivne zdravstvene posljedice nasilja nad ženama pogađaju žene u svim fazama njihova života.

Ostvarenje rodne ravnopravnost do 2030. je upitno 

cilj 5 - rodna ravnopravnostCiljevi održivog razvoja (Agenda 2030) ne mogu se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicamaOcjenjujući napredak Agende 2030 na pola puta do zadanog roka za cilj 5 – ravnopravnost spolova, utvrđeno je: – Svijet nije na putu da postigne rodnu ravnopravnost do 2030. 

Na globalnoj razini, niti jedan od 18 pokazatelja nije “ispunio ili gotovo ispunio” ciljeve, a samo je jedan “blizu cilja”. Uz trenutnu stopu napretka, procjenjuje se da će trebati:

  • 286 godina da se popune praznine u pravnoj zaštiti i uklone diskriminirajući zakoni,
  • 140 godina da žene budu ravnopravno zastupljene na pozicijama moći i vodstva na radnom mjestu, te
  • 47 godina za postizanje ravnopravne zastupljenosti u nacionalnim parlamentima.

Zakonska regulativa nasilja nad ženama u Hrvatskoj

Republika Hrvatska prepoznaje važnost ovog problema, te kontinuirano unaprijeđuje zakonska riješenja za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece.

Novim zakonskim mjerama predstavljenim 13.9.2023. uvodi se tako novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje. Riječ je o izmjeni više zakona kojima se osnažuju prava žrtava – Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona. Izmjene zakona sada idu u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.

Predstavnice institucija, udruga i inicijativa za zaštitu žena izrazile su zadovoljstvo predstavljenim mjerama. No istaknule su kako ih još uvijek brine provedba tih mjera u praksi.

Zabrinjavajuća statistika

Statistika je poražavajuća. U Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje. U posljednjih 20 godina ubijeno je gotovo 400 žena.

Podaci za prvih osam mjeseci 2024. godine:

  • porastao je broj kaznenih djela nasilja u obitelji za 8,8% (5.733 KD/2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine (5.268 KD/2023.). Riječ je o kaznenim djelima koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem u obitelji / između bliskih osoba (tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, prijetnje i nasilje u obitelji) uključujući ubojstva bliskih osoba.
  • porastao je broja žrtava nasilja u obitelji za 14% (1.693/2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine (1.485/2023.).
  • evidentirano je ukupno 28 ubojstava u kojima je devet ubijenih žena, a od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri. U istom razdoblju 2023. godine evidentirano je ukupno 17 ubojstava u kojima je bilo pet ubijenih žena, od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri.
  • smanjen je broj počinitelja i žrtava prekršaja nasilja u obitelji, i to počinitelja za 7,4% (5.074/2023. na 4.697/2024.) te žrtava za 6% (5.506/2023. godine na 5.178 /2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Žrtve navedenih djela su u većini osobe ženskog spola.

Ministarstvo unutarnjih poslova

Hrvatska je treća u Europskoj uniji po broju ubojstava žena – istaknuto je na konferenciji Jučer, danas, sutra – potrebe žrtava i svjedoka održanoj 20. i 21. rujna 2023. u Zagrebu.

Za više informacija provjerite istraživanje provedeno diljem Europske unije o nasilju nad ženama kao i pregled podataka o nasilju nad ženama koje prezentira Svjetska zdravstvena organizacija.

Svjetski trendovi reflektiraju se i u Hrvatskoj

Pokret #MeToo, koji je 2006. godine osnovala aktivistica Tarana Burke, a koji je uključio brojne planetarno poznate žene, potaknuo je globalnu mobilizaciju. Stvoren je tako snažan impuls za prevenciju i adekvatan odgovor na nasilje nad ženama i djevojčicama. Od tada je značajno podignuta svijest zahvaljujući prije svega neumornom radu aktivista.

Nažalost, istovremeno je širom svijeta došlo i do jačanja pokreta protiv prava žena, uključujući antifeminističke skupine. To je ponegdje rezultiralo smanjenjem prostora za civilno društvo. Ponegdje učestalije dolazi do akcija protiv organizacija za prava žena te napada na braniteljice ljudskih prava i aktivistice.

Važnost efikasne podrške ženama žrtvama nasilja

protiv nasilja nad ženamaPodrška i ulaganje u snažne, autonomne organizacije za ženska prava i feminističke pokrete i nadalje su ključni za zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojčicama.

Žene koje su žrtve nasilja treba osnažiti da nasilje prepoznaju te potraže pomoć organiziranih službi. Javnost također treba potaknuti da svako nasilje prijavljuje.

Žrtve nasilja se mogu obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Postoji i besplatan telefon (116 006) dostupan 24 sata dnevno, svakim danom. Na ovaj broj se mogu javiti osobe žrtve nasilja kao i svi oni koji sumnjaju na nasilje u svojoj okolini.

Na ovogodipnjem obilježavanju dana u Zagrebu ispred Općinskog suda, izaslanstva Grada Zagreba i SDP-a poslala su poruku da nasilje nad ženama provode i institucije koje ih ne zaštite na vrijeme.


Zagreb, 22.09.2024 – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, na videu: Rada Borić, Ivana Kekin, Joško Klisović, Sandra Krpan. Video: Ranko Šuvar / CROPIX

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img