Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježavamo 22. rujna svake godine. Datum je odabran kao spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. Ovaj dan obilježava se temeljem odluke Hrvatskog sabora od 2004. godine.

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najrasprostranjenijih, najupornijih i najrazornijih kršenja ljudskih prava u današnjem svijetu koje se uglavnom ne prijavljuje zbog nekažnjivosti, šutnje, stigme i srama koji ga okružuju. Manifestira se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima nasilja.

Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Opća skupština UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihičkim ozljedama ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.”

Nepovoljne psihološke, seksualne i reproduktivne zdravstvene posljedice nasilja nad ženama pogađaju žene u svim fazama njihova života.

Ostvarenje rodne ravnopravnost do 2030. je upitno 

Ciljevi održivog razvoja (Agenda 2030) ne mogu se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama. Ocjenjujući napredak Agende 2030 na pola puta do zadanog roka za cilj 5 – ravnopravnost spolova utvrđeno je: – Svijet nije na putu da postigne rodnu ravnopravnost do 2030. 

Na globalnoj razini, niti jedan od 18 pokazatelja nije “ispunio ili gotovo ispunio” ciljeve, a samo je jedan “blizu cilja”. Uz trenutnu stopu napretka, procjenjuje se da će trebati:

• 286 godina da se popune praznine u pravnoj zaštiti i uklone diskriminirajući zakoni,
• 140 godina da žene budu ravnopravno zastupljene na pozicijama moći i vodstva na radnom mjestu, te
• 47 godina za postizanje ravnopravne zastupljenosti u nacionalnim parlamentima.

Zakonska regulativa nasilja nad ženama u Hrvatskoj

Republika Hrvatska prepoznaje važnost ovog problema, te kontinuirano unaprijeđuje zakonska riješenja za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece.

Novim zakonskim mjerama predstavljenim 13.9.2023. uvodi se tako novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje. Riječ je o izmjeni više zakona kojima se osnažuju prava žrtava – Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona. Izmjene zakona sada idu u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.

Predstavnice institucija, udruga i inicijativa za zaštitu žena izrazile su zadovoljstvo predstavljenim mjerama. No istaknule su kako ih još uvijek brine provedba tih mjera u praksi.

Zabrinjavajuća statistika

Statistika je poražavajuća. U Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje. U posljednjih 20 godina ubijeno je gotovo 400 žena. Tijekom 2022. godine, prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova, 13 žena ubijeno je od bliskih osoba. Hrvatska je treća u Europskoj uniji po broju ubojstava žena. – Istaknuto je to na konferenciji “Jučer, danas, sutra – potrebe žrtava i svjedoka” održanoj 20. i 21. rujna 2023. u Zagrebu.

Od početka pandemije…

• 45% žena izjavilo je da su one ili žena koju poznaju doživjele neki oblik nasilja nad ženama.
• 7 od 10 žena reklo je da smatra da je verbalno ili fizičko zlostavljanje od strane partnera postalo sve češće.
• 6 od 10 smatra da se seksualno uznemiravanje na javnim mjestima pogoršalo.

Izvor: UN Women (2021.)

Za detaljniji uvid u statističke podatke pogledajte i istraživanje provedeno diljem Europske unije o nasilju nad ženama kao i pregled podataka o nasilju nad ženama koje prezentira Svjetska zdravstvena organizacija.

Svjetski trendovi reflektiraju se i u Hrvatskoj

Pokret #MeToo, koji je 2006. godine osnovala aktivistica Tarana Burke, a koji je uključio brojne planetarno poznate žene, potaknuo je globalnu mobilizaciju. Stvoren je tako snažan impuls za prevenciju i adekvatan odgovor na nasilje nad ženama i djevojčicama. Od tada je značajno podignuta svijest zahvaljujući prije svega neumornom radu aktivista.

Nažalost, istovremeno je širom svijeta došlo i do jačanja pokreta protiv prava žena, uključujući antifeminističke skupine. To je ponegdje rezultiralo smanjenjem prostora za civilno društvo. Ponegdje učestalije dolazi do akcija protiv organizacija za prava žena te napada na braniteljice ljudskih prava i aktivistice.

Važnost efikasne podrške ženama žrtvama nasilja

Podrška i ulaganje u snažne, autonomne organizacije za ženska prava i feminističke pokrete i nadalje su ključni za zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojčicama.

Žene koje su žrtve nasilja treba osnažiti da nasilje prepoznaju te potraže pomoć organiziranih službi. Javnost također treba potaknuti da svako nasilje prijavljuje. Žrtve nasilja se mogu obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Postoji i besplatan telefon (116 006) dostupan 24 sata dnevno, svakim danom. Na ovaj broj se mogu javiti osobe žrtve nasilja kao i svi oni koji sumnjaju na nasilje u svojoj okolini.

DOBRA HRVATSKA