Sadnja više drveća i ‘širenje zelenila’ u gradovima potencijalno spašava milijune života, otkriva sveobuhvatna nova studija.
Drveće u gradovima nije samo nešto što je lijepo vidjeti. Drveće u gradovima ima i ogroman utjecaj na javno zdravlje jer temperature održava nižima.
Nova studija izračunala je da je povećanje vegetacije u urbanim područjima za 30% moglo spriječiti više od jedne trećine svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Podatak se odnosi na svijet u razdoblju između 2000. i 2019. godine. To znači da se s više zelenila tijekom ovog 20-godišnjeg razdoblja moglo spasiti ukupno 1,16 milijuna života.
Iako su zdravstvene prednosti zelenih površina dobro poznate, studija modeliranja istraživača sa Sveučilišta Monash u Melbourneu prva je koja procjenjuje i rashlađujući učinak zelenila na dnevne temperature i njegov modificirajući učinak na odnos topline i smrtnosti.
„To nam daje sveobuhvatniju procjenu njegovih koristi u ublažavanju smrtnosti povezane s vrućinom“, kaže voditelj studije, profesor Yuming Guo. „Ovi nalazi ukazuju na to da bi očuvanje i širenje zelenila mogle biti potencijalne strategije za snižavanje temperature i ublažavanje utjecaja izloženosti toplini na zdravlje.“
Kako gradska stabla spašavaju živote?
Izloženost toplini velika je prijetnja javnom zdravlju, sve više zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Između 2000. i 2019. godine visoke temperature bile su povezane s pola milijuna smrtnih slučajeva godišnje. To čini 0,91 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu.
Prema profesoru Guu, „u najekstremnijim scenarijima globalnog zatopljenja“, procjene smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kretat će se od 2,5 posto svih smrtnih slučajeva u sjevernoj Europi do 16,7 posto u jugoistočnoj Aziji u 2090-ima.
Zaustavljanje emisija koje zagrijavaju Zemlju na izvoru najučinkovitiji je način za smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s toplinom. Ali kako povećana zelena površina može pomoći u zaštiti ljudi?
Veći rasprostranjenost trava, drveća i drugih biljaka u gustim urbanim područjima ima učinak hlađenja. Takva vegetacija zasjenjuje površine, odbija sunčevo zračenje i povećava ‘evapotranspiraciju’ – isparavanje s tla i biljaka – što potiče konvekciju zraka. To snižava temperaturu okoline, što dovodi do smanjenja broja ljudi izloženih ekstremnoj vrućini.
Profesor Guo kaže da postoje i novi dokazi da zelenilo može promijeniti rizike smrtnosti povezane s vrućinom, potencijalno zbog poboljšanja mentalnog zdravlja, povećanja društvenog angažmana i tjelovježbe te smanjenja onečišćenja zraka.
Koliko je života moglo biti spašeno u Europi?
Studija je otkrila da bi povećanje razine vegetacije za 10 posto, 20 posto i 30 posto smanjilo prosječne dnevne temperature za 0,08 °C, 0,14 °C i 0,19 °C.
To je zauzvrat moglo spriječiti 0,86, 1,02 i 1,16 milijuna smrtnih slučajeva, što predstavlja 27,2 posto, 32,2 posto i 36,7 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom od 2000. do 2019. godine.
Prema modelu, pozitivan učinak veće količine zelenila ovisio je o nizu čimbenika, uključujući vrstu klime te socioekonomski i demografski sastav određenog grada.
Ako se razina vegetacije poveća za 30 posto, prosječan broj spašenih života od 2000. do 2019. u Europi iznosi 396 955. Azija ima najviše spašenih života, čak 527 989.
Točnije, upravo su urbana područja u južnoj Aziji, istočnoj Europi i istočnoj Aziji zabilježila najveće smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Istraživači objašnjavaju da su veze između topline i smrtnosti procijenjene korištenjem podataka s 830 lokacija u 53 zemlje i ekstrapolirane na svako urbano središte. Zelenost je mjerena pomoću Indeksa poboljšane vegetacije (EVI), satelitskog indeksa vegetacije dobivenog iz NASA-inih satelitskih snimaka.
Izvor: euronews.green
