Za održivi, ljepši i humaniji grad umjesto današnjeg , 31.10. – Svjetski dan gradova

Grad koji danas može biti uzor blizu nam je. Beč je uzor-grad.
Povijesno prvo obilježavanje Svjetskog dana gradova zabilježeno je 2014. u gradu Šangaju (Kina). Godinu dana ranije, 2013., Generalna skupština UN-a proglasila je 31.10. Svjetskim danom gradova, sa ciljem poticanja interesa međunarodne zajednice za globalnu urbanizaciju, suradnje među državama u pronalaženju mogućnosti i rješenja izazova urbanizacije te davanja doprinosa održivom urbanom razvoju širom svijeta. Današnji gradovi ostavljaju, uz ostalo, i velike negativne posljedice po ljude i okoliš. Zbog prijetećeg rasta razine mora ugroženo je u svijetu oko milijardu gradskih stanovnika i preko 130 lučkih gradova.

Nekontrolirano širenje i rast gradova – negativne posljedice

Dosadašnji razvoj gradova često pati od nekoliko negativnih trendova poput brzog rasta stanovništva, nekontroliranog širenja gradova, nedostatka stambenog prostora, zagađenja zraka i zagušenja prometa, kao i isključivanja i nejednakog pristupa mogućnostima. Te trendove kontinuirano izazivaju postojeći model gradskog upravljanja i njegovu sposobnosti da odgovori na rastuće rizike.

Staromodni modeli gradova i neki novi – uzor je BEČ

Postojeći, staromodni modeli upravljanja gradova stvaraju probleme sami po sebi, ne dopuštaju razvoj, pokazuju nesposobnost da odgovore na rastuće rizike. 

Jedan od najbolje upravljanih gradova u našoj blizini je Beč, koji je u mnogo aspekta kvalitetnog življenja, kulture stanovanja, širenja zelenila, organizacije komunalnog gradskog poduzeća pravi lider. Beč doslovce izaziva uzdah – da je tamo živjeti!

I gradovi pate zbog klimatske promjene

Gradovi širom svijeta suočeni su sa posljedicama povezanim i s klimatskim promjenama (poplave, suše, povećanje nivo mora, toplotni udari, klizišta i oluje). Najmanje 130 lučkih gradova s više od milion stanovnika moglo bi biti suočeno s priobalnim poplavama, a više od milijardu ljudi u neformalnim urbanim sredinama je praktično pod rizikom, pokazuju podaci koje su objavile Ujedinjene nacije (UN).

Za održivi grad – što i kako činiti

Urbano upravljanje smatra se ključnim aspektom u Agendi za održivi razvoj 2030. i u Novoj urbanoj agendi. 

Stvaranje više održivih, otpornih na klimu društava uključuje rješavanje niza pitanja uključujući smanjenje siromaštva, osiguranje osnovnih usluga za život, osiguranja pristupačnog i adekvatnog stanovanja, ulaganje u infrastrukturu, unapređenje neformalnih naselja i upravljanje ekosistemima. Uspješni gradovi kojima se dobro upravlja značajno smanjuju rizike povezane s klimom kojima su izloženi njihovi stanovnici.

Tradicionalni modeli gradskog upravljanja su se pokazali nedostatnima u naporima za postizanje urbane održivosti. 

Mnoge zemlje rade na poboljšanju svoje sposobnosti lokalnog upravljanja, jačanju integriranog teritorijalnog i urbanog razvoja, gradske i međuregionalne suradnje, razvijanju inovativnih modela sudjelovanja građana i uključivanju više dionika u zajedničku potragu za održivim razvojem.

Jedan novi koncept –  „model otvorenog grada“ 

Koncept “otvorenog grada” također je predložen u Novoj urbanoj agendi. Grad bi trebao biti otvoreni i porozni sustav, s mješovitim funkcijama i heterogenom gomilom ljudi koji dijele isti prostor i podupiru njegovu koprodukciju. Kvaliteta gradskog života i njegovo održavanje u potpunosti ovise o radnoj snazi, informacijama i potrošnim materijalima koji beskonačno ulaze u grad i obrađuju se dok oblikuju prostor i omogućuju kontinuirane transformacije. Kao hibrid koji kombinira različite kulture, zajednice i industrije, grad inspirira urbane inovacije i razvoj. Otvoreni, raznoliki i kooperativni gradovi dominantni su trend koji vodi put ka modernom urbanom upravljanju.

To je inovacija koja potiče razvoj grada i modernizira urbano upravljanje. Inovativno urbano upravljanje trebalo bi se prilagoditi i istražiti ​​pristup partnerstva s više zainteresiranih dionika, uključujući fleksibilnije i odgovorno javno-privatno partnerstvo, privlačeći tako društveni kapital za poboljšanje ekonomske učinkovitosti državnih fondova.

Urbano upravljanje također bi trebalo poboljšati uvođenjem novih informacijskih tehnologija kako bi se lokalnim vlastima pomoglo transparentnijim, odgovornijim i više participativnim sustavima upravljanja. Potrebno je nastaviti daljnji razvoj “pametnih gradova” kako bi se poboljšala javna služba primjenom novih tehnologija i poboljšala učinkovitost mehanizama razmjene informacija između vlade i građana za inkluzivno urbano upravljanje.

Ovaj Svjetski dan gradova usmjerit će se na poticanje rasprava na svim razinama vlasti i relevantnih dionika o tome kako provesti konkretne inicijative za poboljšanje urbanog upravljanja u kontekstu provedbe Nove urbane agende kao i postizanje ciljeva održivog razvoja.

Pregledajte i naše ranije objave na temu grada i nekih aspekata življenja u gradovima!

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr