spot_img

Dugotrajna izloženost buci šteti fizičkom i psihičkom zdravlju

Međunarodni dan osviještenosti o buci (“International Noise Awareness Day” – INAD) ustanovio je 1996. godine Centar za sluh i komunikaciju (CHC). Dan se obilježava svake zadnje srijede u mjesecu travnju i ima za cilj upoznati javnost s važnošću svakodnevne zaštite od buke kako bi se očuvalo zdravlje ljudi.

Buka šteti zdravlju

Dugotrajna izloženost buci šteti fizičkom i psihičkom zdravlju. Zdravstveni problemi povezani s izlaganjem buci uključuju smetnje i poremećaje spavanja te kardiovaskularne i metaboličke probleme. Također može negativno utjecati na dječju sposobnost učenja. Zagađenje bukom prijetnja je i životinjama, mijenjajući komunikaciju i ponašanje raznih vrsta, uključujući ptice, kukce i žabe.

Kako gradovi širom svijeta postaju sve pretrpaniji, njihova zvučna kulisa postaje globalna prijetnja javnom zdravlju. Prihvatljive razine buke, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, značajno su premašene u gradovima diljem svijeta.

Akcijski plan za nulto onečišćenje bukom u Europi

U EU zagađenje bukom pogađa svakog petog građanina i dovodi do 12.000 preuranjenih smrti svake godine. Zbog negativnog utjecaja buke na veliki dio europskog stanovništva, buka u okolišu postala je značajan problem za građane, a onda i za kreatore politike. Smanjenje buke ključni je cilj prema Akcijskom planu nultog onečišćenja EU- a i Direktivi o buci okoliša (END).

Najveći uzročnik zagađenja okoliša bukom u EU je promet i to poglavito cestovni promet. U brojnim gradovima je više od polovice stanovništva izloženo buci od cestovnog prometa koja znatno premašuje razine utvrđene smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za razdoblje dan-večer-noć. Mnogo ljudi također je pogođeno bukom od zrakoplova i željeznice. Iako buka od željeznica i zrakoplova ima mnogo manji utjecaj u smislu ukupnog stanovništva, ipak su značajni izvori lokalnog zagađenja bukom.

Prema EEA istraživanju u 2017. oko 18 milijuna ljudi u EU-u patilo je od dugotrajne jake smetnje zbog buke u prometu iz cestovnih, željezničkih i zrakoplovnih izvora. Nažalost, prema procjeni, od 2017. do danas ta vrijednost nije značajno smanjena.

Jedan od glavnih ciljeva akcijskog plana nultog onečišćenja EU je smanjenje broja ljudi koji su kronično uznemireni bukom prometa za 30% do 2030. u usporedbi s 2017.

Nažalost, procjene Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuju da bi se broj ljudi koji su kronično pogođeni prometnom bukom zapravo mogao povećati do 2030. godine. Bez ozbiljnih obveza nametnutih na razini EU-a, odluka o rješavanju problema zagađenja bukom uglavnom je prepuštena gradskim vlastima.

Mjere za smanjenje buke

Kako bi se postigao cilj akcijskog plana nultog onečišćenja, postoji potreba za ulaganjem u mjere za smanjenje buke od kojih koristi ima najveći broj ljudi. Mjere za koje je utvrđeno da utječu na velik broj ljudi uključuju:

  • smanjenje emisije buke iz vozila kroz regulaciju;
  • smanjenje ograničenja brzine za motorna vozila u gradovima;
  • održavanje tračnica za željeznice;
  • poboljšanje procedura slijetanja i polijetanja zrakoplova radi boljeg izbjegavanja naseljenih područja;
  • korištenje tiših letjelica.

Osim toga i vegetacija u urbanim sredinama može apsorbirati akustičnu energiju te raspršiti buku. Zabilježeno je da drvoredi posađeni uz prometnice smanjuju razinu buke do 12 dB na određenim lokacijama. Drvoredi, parkovi, zeleni zidovi i zeleni krovovi ne samo da pomažu apsorbirati buku već dodaju prirodne zvukove i estetski doprinose gradskoj vizuri.

Kako bi se značajno smanjio broj ljudi izloženih štetnim razinama buke, potrebna je kombinacija mjera, uključujući bolje urbano i prometno planiranje te značajno smanjenje cestovnog prometa u gradovima.

Smanjenje brzine na 30 km/h – pozitivan primjer Züricha

Grad Zürich u Švicarskoj uveo je ograničenje brzine od 30 km/h na dijelovima svoje ulične mreže kako bi smanjio buku i poboljšao zdravlje i kvalitetu života stanovnika. Mjerenja u Zürichu i drugim područjima pokazuju da promjena ograničenja brzine s 50 na 30 km/h utječe na prosječno smanjenje buke između 3 – 5 dB.

Foto: Grad Zürich

Priča o uspjehu u Zürichu “Tempo 30” započela je u svibnju 1991. godine. Samo dvije godine nakon što je savezna vlada omogućila postavljanje zona od 30 km/h, Zürich je započeo s odgovarajućim radom na implementaciji. Godine 2018. uvedene su i zone “Tempo 30 noću” s ciljem osjetnog smanjenja prekomjernu buke u stambenim područjima tijekom noćnih sati.

Do kraja 2020. u gradu je uvedeno 134 “Tempo 30” zona. Od ukupno 680 km cesta u gradu Zürichu, 370 km cesta već ima ograničenje na 30 km/h (zone i dionice).

Osim smanjenju buke zone “Tempo 30” dokazano su pridonjele smanjenju broja nesreća i broja ozljeda u četvrtima Züricha.

Zdravstvene prednosti ove mjere procijenjene su anketama prije i nakon provedbe. Sveukupno, smanjenje smetnji i poremećaja spavanja povezanih s bukom od cestovnog prometa kao rezultat smanjenja brzine bilo je veće od onoga što bi se očekivalo kada se uzme u obzir samo smanjenje razine buke. To znači da i drugi čimbenici povezani s nižom brzinom vožnje pozitivno utječu na smetnje uzrokovane bukom.

Provedene ankete su pokazale da većina urbanih stanovnika pozdravlja uvođenje zona od 30 km/h. Smanjenje brzine danas je najučinkovitija i najisplativija mjera zaštite od buke. Također poboljšava kvalitetu života i sigurnost u cestovnom prometu.

Pročitajte i:

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img