Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. srpnja kako bi se podigla svijest o globalnim problemima stanovništva. Ovaj dan usmjerava svjetsku pozornost na probleme stanovništva, s ciljem promicanja održivog razvoja i dobrobiti.
Trebale su stotine tisuća godina da svjetska populacija naraste na milijardu. Zatim se u samo još 200 godina povećala sedmerostruko. Godine 2011. globalna populacija dosegla je 7 milijardi. Već 2021. iznosi gotovo 7,9 milijardi, a očekuje se da će narasti na oko 8,5 milijardi 2030. Daljnja projekcija je 9,7 milijardi 2050. i 10,9 milijardi 2100. godine.
Ovaj dramatičan rast uvelike je potaknut sve većim brojem ljudi koji preživljavaju do reproduktivne dobi. Osim toga popraćen je velikim promjenama u stopama nataliteta, sve većom urbanizacijom i ubrzanjem migracija. Ti će trendovi imati dalekosežne implikacije za buduće generacije.
Svjetski trendovi stanovništva
U nedavnoj prošlosti došlo je do ogromnih promjena u stopama fertiliteta i očekivanom životnom vijeku. Početkom 1970-ih žene su u prosjeku imale 4,5 djece. No do 2015. godine ukupni fertilitet u svijetu pao je na ispod 2,5 djece po ženi. U međuvremenu, prosječni globalni životni vijek porastao je sa 64,6 godina početkom 1990-ih na 72,6 godina 2019. godine.
Osim toga, svijet bilježi visoku razinu urbanizacije i ubrzanje migracija. 2007. bila je prva godina u kojoj je više ljudi živjelo u urbanim nego u ruralnim područjima. Očekuje se da će do 2050. godine oko 66 posto svjetske populacije živjeti u gradovima.
Ovi megatrendovi imaju dalekosežne implikacije. Utječu na gospodarski razvoj, zapošljavanje, raspodjelu dohotka, siromaštvo i socijalnu zaštitu. Također utječu na napore za osiguranje univerzalnog pristupa zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, stanovanju, sanitarnim uvjetima, vodi, hrani i energiji. Kako bi održivije odgovorili na potrebe pojedinaca, kreatori politika moraju razumjeti koliko ljudi živi na planetu, gdje se nalaze, koliko su stari i koliko će ljudi doći nakon njih.
Stanje svjetskog stanovništva 2025.: Prava kriza plodnosti
U 2025. godini, pad stope nataliteta puni naslovnice diljem svijeta. Neke vlade upozoravaju na „kolaps stanovništva“ i uvode drastične politike za poticanje nataliteta. No istovremeno, milijuni ljudi diljem svijeta ne mogu imati onoliko djece koliko žele – bilo da žele više, manje ili biti bez djece.
- Strahovi od budućnosti – poput klimatskih promjena, degradacije okoliša, ratova i pandemija – utječu na odluke o plodnosti, a gotovo 1 od 5 ispitanika kaže da su te brige dovele ili bi dovele do toga da imaju manje djece nego što žele.
- Ekonomski čimbenici, uključujući stanovanje, troškove brige o djeci i nesigurnost posla, glavna su ograničenja veličine obitelji; 39% ispitanika izjavilo je da financijske probleme utječu na njihovu sposobnost da imaju željeni broj djece.
- Prosječna globalna dob rađanja djece stalno raste i sada iznosi 28 godina.
- Gotovo 20% odraslih osoba reproduktivne dobi očekuje da neće moći imati željeni broj djece.
- Pristup reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje je izazov, s 18% ispitanika koji prijavljuju poteškoće u dobivanju kontracepcije ili usluga povezanih s plodnošću.
Izvor: UNFPA
Prema najnovijem izvješću UNFPA-e o stanju svjetskog stanovništva, prava kriza nije u broju stanovnika nego o činjenici da ljudi gube sposobnost vlastitog odlučivanja. To je kriza reproduktivne slobode.
Osnaživanje mladih da izgrade obitelji kakve žele
Stanimo uz mlade ljude i izgradimo budućnost u kojoj svaka osoba može oblikovati svoju sudbinu u svijetu koji je pravedan, miran i pun nade.
Glavni tajnik UN-a António Guterres
Svjetski dan stanovništva 2025. ističe ovaj izazov, usredotočujući se na najveću generaciju mladih ljudi ikada. Tema „Osnaživanje mladih da stvore obitelji kakve žele u pravednom i nadahnjujućem svijetu“ poziva na osiguravanje prava, alata i prilika da mladi oblikuju svoje budućnosti.
Mladi ljudi već pokreću promjene, ali se suočavaju s velikim preprekama: ekonomskom nesigurnošću, nejednakošću spolova, ograničenom zdravstvenom skrbi i obrazovanjem, klimatskim poremećajima i sukobima. Istraživanje UNFPA-e i YouGova provedeno na više od 14.000 ljudi u 14 zemalja pokazalo je da većina želi više djece, ali su ih u tome spriječile društvene, ekonomske ili zdravstvene prepreke.
Kako bi učinkovito odgovorili na globalne populacijske trendove, mora se dati prioritet potrebama i glasovima mladih. Potrebno im je više od usluga – potrebna im je nada, stabilnost i budućnost vrijedna planiranja. Kao što je jedan mladi aktivist rekao UNFPA-i: „Mladi ljudi ne razmišljaju samo o svojoj budućoj djeci – razmišljaju o svijetu koji će ta djeca naslijediti.“ Podržavanje njihovih prava ključno je za održivi razvoj, mir i ljudsko dostojanstvo.
Izazov ostvarivanja reproduktivnog zdravlja i prava za sve žene
Dok obilježavamo Svjetski dan stanovništva važno je istaknuti da svaka četvrta žena diljem svijeta ne može sama donositi odluke o svojim životima, svojim tijelima, svojoj budućnosti. To znači da im je uskraćena moć ostvarivanja svog seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Nije im dopušteno reći “da” ili “ne” seksu, nije im dopušteno dobiti kontracepciju ili posjetiti liječnika kada je to potrebno, nije im dopušteno donositi odluke o partnerstvima ili roditeljstvu.
UNFPA – agencija Ujedinjenih naroda za seksualno i reproduktivno zdravlje bori se osigurati da žene i djevojčice imaju moć odlučivanja, pomažući im da preuzmu kontrolu nad svojim tijelima i životima. Surađujući s partnerima u više od 150 zemalja, pomažu u pružanju pristupa ključnim uslugama poput planiranja obitelji, zdravstvene zaštite i podrške žrtvama seksualnog nasilja.
Do 2030. godine, UNFPA želi vidjeti značajan napredak u reproduktivnom zdravlju i pravima za sve žene i djevojčice, uključujući pristup planiranju obitelji, kao i kraj spriječivim smrtnim slučajevima majki i štetnim praksama poput dječjih brakova i sakaćenja ženskih genitalija.
Prava žena i djevojčica danas se nažalost u mnogim područjima usporavaju. Vrijeme je da se digne glas – da se ustane i zahtijeva da svatko može sam donositi odluke.
Planiranje za obitelji
Rješenja koja ne stavljaju reproduktivni izbor u središte dokazano su propala, više puta. Cilj ne bi trebao biti utjecaj na stope nataliteta, već pružiti pojedincima informacije i sredstva da slobodno i odgovorno odlučuju o broju, razmaku i vremenu rađanja svoje djece.
- Kvalitetna zdravstvena skrb – Zdravo društvo znači osigurati da majke i djeca mogu dobiti pristupačnu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb.
- Partneri koji dijele teret – Pojedincima su potrebni brižni, podržavajući partneri koji će pravedno podijeliti teret rađanja djece.
- Financijska sigurnost – Kako bi planirali budućnost, pojedinci se moraju osjećati sigurno u svojoj ekonomskoj situaciji i vjerovati da mogu pronaći priuštivo mjesto za život za sebe i svoje obitelji.
- Solidarnost među generacijama – Kada pojedinci vjeruju svom političkom sustavu da će odrediti prioritete budućim ulaganjima nakon sljedećeg izbornog ciklusa, osjećat će se sigurno u planiranju za sljedeću generaciju.
- Svijet za koji vrijedi planirati – Mnogi bi ljudi odabrali imati djecu kad bi mogli biti sigurni da svijet u koji ih donose nudi čist okoliš, zdravo gospodarstvo i sigurno mjesto za život.
Izvor: UN
