Međunarodni dan migranata, koji se obilježava 18. prosinca, podiže svijest o izazovima migranata i migracija. Migracije igraju ključnu ulogu u globalnom razvoju, obogaćujući kulture, gospodarstva i zajednice. Ovaj dan promiče poštivanje ljudskih prava migranata, ističe njihov doprinos te promiče međunarodnu suradnju u rješavanju fenomena migracija.
Opća skupština UN-a je 4. prosinca 2000. godine, uzimajući u obzir sve veći broj migranata u svijetu, proglasila 18. prosinca Međunarodnim danom migranata (A/RES/55/93). Na taj je dan 1990. godine Skupština usvojila Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji (A/RES/45/158).
Agencija UN-a za migracije (IOM) definira migranta kao svaku osobu koja se kreće ili se preselila preko međunarodne granice ili unutar države izvan svog uobičajenog mjesta stanovanja, bez obzira na (1) pravni status osobe; (2) je li kretanje dobrovoljno ili nevoljno; (3) koji su uzroci kretanja; ili (4) koja je duljina boravka.
S procijenjenih 86,7 milijuna međunarodnih migranata od ukupno 281 milijuna u svijetu, otprilike svaki osmi stanovnik u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije je izbjeglica ili migrant.
Međunarodni dan migranata prilika je za učenje o složenosti migracija, zagovaranje sigurne migracijske politike i poštivanje migrantskih zajednica.
Migracije
Migracija je moćan pokretač gospodarskog rasta, dinamike i razumijevanja. Omogućuje milijunima ljudi da traže nove prilike, što koristi podjednako zajednicama porijekla i odredištu.
— Glavni tajnik UN-a António Guterres
Migracije su globalni fenomen koji pokreću mnoge sile. One počinju težnjama za dostojanstvom, sigurnošću i mirom. Odluka o odlasku od kuće uvijek je ekstremna, a često i početak opasnog, ponekad i kobnog putovanja.
Kroz ljudsku povijest migracija je bila hrabar izraz volje pojedinca da prevlada nedaće i živi boljim životom. Danas je globalizacija, zajedno s napretkom u komunikacijama i transportu, uvelike povećala broj ljudi koji imaju želju i sposobnost preseliti se na druga mjesta.
Naše novo doba stvorilo je izazove i prilike za društva diljem svijeta. Naglašava jasne veze između migracije i razvoja. Ističe utjecaj migracija na razvoj društava – na usklađeno poboljšanje gospodarskih i društvenih uvjeta i na polazištu i na odredištu.
Migracije danas privlače sve veću pozornost u svijetu. Pomiješani s elementima nepredvidivosti, hitnosti i složenosti, izazovi i poteškoće međunarodne migracije zahtijevaju pojačanu suradnju i zajedničko djelovanje među zemljama i regijama. Ujedinjeni narodi aktivno igraju ulogu katalizatora u ovom području. Cilj je intenziviranje dijaloga i interakcija unutar zemalja i regija. Potiču se razmjene iskustava i mogućnosti suradnje.
Migracije i razvoj
Mamac dobro plaćenog posla u bogatoj zemlji snažan je pokretač međunarodne migracije. Privlačnost se pojačava kako razlike u prihodima među zemljama nastavljaju rasti. To vrijedi ne samo za velike i rastuće razlike između zemalja s visokim i niskim dohotkom, već i za dinamičnije i manje dinamične zemlje u razvoju.
U Njemačkoj oko 60% jednoroga — startupa procijenjenih na najmanje milijardu dolara — ima barem jednog osnivača migranta. Osnivači s migracijskim podrijetlom čine značajnih 21% startupa u Njemačkoj, s 58% rođenim izvan zemlje.
prema studiji “Migrant Founders Monitor 2023” koju su proveli Zaklada Friedrich Naumann i Startup Verband u Njemačkoj
Zemlje odredišta
Mnoga napredna i dinamična gospodarstva trebaju radnike migrante da popune radna mjesta koja se ne mogu prepustiti vanjskim suradnicima i za koja lokalni radnici nisu voljni preuzeti ih uz plaću. Starenje stanovništva također je u pozadini ove rastuće potražnje, jer dovodi do manjka radnika u odnosu na uzdržavane osobe. A kako mlađe generacije postaju bolje obrazovane, sve je manje onih u njihovim redovima koji su zadovoljni slabo plaćenim i fizički zahtjevnim poslovima.
Migranti – bilo da su studenti, radnici, poduzetnici ili članovi obitelji – snažni su pokretači razvoja kako u zemljama porijekla tako i u zemljama odredišta. Međutim, podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazuju da radnici migranti, koji predstavljaju gotovo dvije trećine (62%) međunarodnih migranata, često imaju privremene, neformalne ili nezaštićene poslove, što ih izlaže većim rizicima od nesigurnosti, otpuštanja, loši radni uvjeti ili izrabljivanje.
Brojna dinamična gospodarstva zahtijevaju od radnika da obavljaju specifične poslove koje lokalni radnici nisu voljni prihvatiti, naglašavajući značajnu strukturnu nejednakost koja pokreće migraciju. Stoga je od presudne važnosti poduzimati radnje koje ne samo da žele obraniti ljudska prava i slobode ljudi u kontekstu mobilnosti, već i promicati njihov razvoj i poticati gospodarski rast koji im omogućuje pristup boljim životnim mogućnostima.
Migracija može smanjiti plaće ili dovesti do veće nezaposlenosti među niskokvalificiranim radnicima u naprednim gospodarstvima, od kojih su mnogi i sami migranti koji su stigli u ranijim valovima. Međutim, većina migranata obavlja poslove koji bi ili ostali neispunjeni ili bi koštali više. Proširujući radnu snagu i krug potrošača te doprinoseći svojim poduzetničkim kapacitetima, migranti potiču gospodarski rast u zemljama primateljicama.
Zemlje porijekla
Sve je više pokazatelja pozitivnog utjecaja međunarodne migracije i za zemlje porijekla i za zemlje odredišta. Potencijalne koristi od migracija veće su od potencijalnih dobitaka od slobodnije međunarodne trgovine, posebice za zemlje u razvoju.
U mjestu podrijetla, dublje siromaštvo ne dovodi automatski do veće migracije. Najsiromašniji ljudi općenito nemaju sredstava za podnošenje troškova i rizika međunarodne migracije. Međunarodni migranti obično dolaze iz kućanstava sa srednjim primanjima. Međutim, kada se migranti nastane u inozemstvu, pomažu prijateljima i rodbini da ih prate i, u tom procesu, troškovi i rizici migracije padaju, što omogućuje siromašnijim ljudima, ali ne i najsiromašnijima, da se pridruže. Migracija niskokvalificiranih radnika ima najveći potencijal za smanjenje dubine i ozbiljnosti siromaštva u zajednicama porijekla.
Procjenjuje se da je 2023. u svijetu primljeno 857 milijardi USD doznaka od migranata. Tokovi doznaka premašili su 2023. tokove izravnih stranih ulaganja u zemlje s niskim i srednjim dohotkom za više od 270 milijardi USD.
Prema sigurnijoj migraciji: Izvješće o implementaciji GCM-a za 2024
Od 2014. gotovo 70.000 migranata poginulo je, umrlo ili nestalo duž kopnenih i pomorskih ruta. Pravi je broj vjerojatno i puno veći. Svaka zabilježena smrt predstavlja osobu čiji gubitak duboko pogađa njihovu obitelj i odjekuje u zajednicama i društvima. Ovo je tiha humanitarna kriza i možemo je riješiti.
Agenda 2030 obećava da se nikoga neće izostaviti: to onda mora uključivati i svakog migranta. Zaštita njihovih prava i dostojanstva je odgovor na humanitarne potrebe, ali i imperativ za održivi razvoj.
Kao što je pozvala Opća skupština UN-a, treće izvješće glavnog tajnika o provedbi GCM-a uvodi ključne preporuke o pružanju humanitarne pomoći migrantima u nevolji i jačanju suradnje u vezi s nestalim migrantima. Uključuje konkretne prijedloge za sprječavanje pogiblje ili nestanka migranata, poboljšanje potrage i napora za identifikaciju, potpora pogođenim obiteljima. Također podrazumijeva pružanje pravde, odgovornosti i obeštećenja. Vrlo je važno i prikupljanje podataka o smrti i nestancima migranata. Kao i dijeljenje podataka o tokovima migracija kako bi se optimizirala humanitarna pomoć.
Ove preporuke su učinkovite samo kroz kolektivnu akciju. Vrijeme ističe, a životi se moraju spašavati sada. Pročitajte cijelo izvješće o Globalnom dogovoru za sigurnu, urednu i regularnu migraciju.
DOBRA HRVATSKA
