Međunarodni dan Sunca obilježava se svake godine 3. svibnja. Taj dan odajemo počast Suncu, zvijezdi koja obasjava naš svijet, ali također naglašavamo njegov golemi energetski potencijal koji tek trebamo u potpunosti ostvariti.
Solarna energija je jedan od najsigurnijih ekoloških izvora energije, ne zagađuje okoliš niti ima dugoročne nuspojave kao fosilna goriva. Razmjerno je jeftinija i može dati jednaku količinu energije elektranama diljem svijeta. U želji da se promiče korištenje ekološki prihvatljivije energije, ustanovljen je Međunarodni dan Sunca.
Kako je utemeljen Međunarodni dan Sunca?
Dan Sunca predložio je Denis Hayes, američki zagovornik okoliša i zagovornik solarne energije. Proslavio se kao koordinator prvog Dana planeta Zemlje koji je održan 22. travnja 1970. godine. Njegova je ideja bila da Dan sunca slijedi nakon Dana Zemlje. Ideju je Kongres toplo prihvatio, a 1978. Jimmy Carter proglasio je praznik koji se iz SAD-a postepeno proširio i na druge dijelove svijeta. Nacionalni dan sunca prerastao je u međunarodni događaj 1994. godine, uključujući 22 zemlje. U Europi je Međunarodni dan sunca implementirao Europski odjel Međunarodnog solarnog društva. U nekim je državama obilježavanje produženo s jednog dana na cijeli tjedan, koji je poznat kao Tjedan sunca,a počinje 4. svibnja.
Solarna energija igra ključnu ulogu u prijelazu na čistu energiju
Tehnologije solarne energije pretvaraju sunčevu svjetlost u energiju, bilo kao električnu energiju (fotonaponska i koncentrirana solarna energija) ili u obliku topline, u slučaju sunčeve topline.
Solarna energija je izvor energije koji raste najvećom brzinom u EU. U 2020. solarno tržište EU-a poraslo je za 18 GW, a 5,2% ukupne proizvodnje električne energije u EU-u dolazi iz solarne energije. Solarna energija je jeftina, čista, modularna i fleksibilna. Trošak solarne energije smanjio se za 82% tijekom posljednjeg desetljeća, čineći je najkonkurentnijim izvorom električne energije u mnogim dijelovima EU-a.
EU je predvodnik u širenju solarne energije
Europski zeleni dogovor i plan REPowerEU pretvorili su solarnu energiju u temelj tranzicije EU-a prema čistoj energiji. Ubrzana primjena solarne energije doprinosi smanjenju ovisnosti EU-a o uvezenim fosilnim gorivima. Osim toga, solarna energija je najdostupniji obnovljivi izvor energije za kućanstva i doprinosi zaštiti potrošača od nestabilnih cijena energije.
Kao dio plana REPowerEU, Komisija je u svibnju 2022. donijela strategiju EU-a za solarnu energiju koja identificira preostale prepreke i izazove u sektoru solarne energije i ocrtava inicijative za njihovo prevladavanje i ubrzavanje implementacije solarnih tehnologija. Uz plan, Komisija je predstavila i Preporuku o brzom izdavanju dozvola za projekte obnovljivih izvora energije te zakonodavni prijedlog o izdavanju dozvola koji će pridonijeti ubrzanju primjene solarne energije u EU.
Solarna energija u Hrvatskoj
Prema podacima HEP-a krajem siječnja 2022. na distribucijsku mrežu HEP-ODS-a bilo je priključeno 3.821 fotonaponskih elektrana, od čega se njih:
- 2.182 odnosi na poduzetništvo
- 161 na kućanstva
- 1.478 na proizvođače u kategoriji samoopskrbe
U kategoriji samoopskrbe su kupci s vlastitom proizvodnjom koji unutar svoje instalacije imaju priključenu elektranu koju koriste za vlastite potrebe, a višak električne energije predaje se u elektroenergetsku mrežu. Riječ je o nastavku pozitivnog trenda stalnog povećanja priključenja fotonaponskih elektrana na mrežu, za koji HEP očekuje da će se nastaviti i u idućem razdoblju.
Najveći broj solarnih elektrana, njih 664, ima Osječko-baranjska županija, slijedi Vukovarsko-srijemska s 405 te Primorsko-goranska s 356 sunčanih elektrana.
Ukupno gledajući, pet županija (pored tri navedene, tu su još i Varaždinska s 277 sunčanih elektrana te Međimurska s njih 270) ima točno pola SVIH sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Jadranske županije (njih sedam) imaju ukupno 837 sunčanih elektrana.
Pročitajte više u našim člancima o pozitivnim primjerima korištenja solarne energije…
DOBRA HRVATSKA
