Ugovor o otvorenom moru, poznat i kao Sporazum o biološkoj raznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ), stupio je na snagu 17. siječnja 2026. Ovaj ugovor signalizira „novu eru globalnog upravljanja oceanima“. No stručnjaci upozoravaju da to neće biti dovoljno da se zaustavi nepovratna šteta.
Pokrivajući gotovo polovicu površine planeta, otvoreno more leži izvan nacionalnih granica i dio je globalnog dobra. Do sada nije postojao pravni okvir posvećen zaštiti bioraznolikosti u tim međunarodnim vodama i osiguravanju pravedne podjele koristi od njihovih resursa među narodima.
Nakon desetljeća pregovora, tekst Ugovora finaliziran je u ožujku 2023., postavljajući jasne obveze o tome kako osigurati održivo korištenje oceanskih resursa. Da bi stupio na snagu, bile su potrebne ratifikacije 60 zemalja (konačno odobrenje i pristanak za pravnu obvezu ugovorom) – prekretnica koja je postignuta 19. rujna prošle godine. Sporazum je do sada ratificirala 81 stranka, uključujući EU i 16 njezinih država članica, a potpisalo ga je 145 zemalja.
Sporazum će omogućiti da se:
- uspostave zaštićena morska područja (MPA) na otvorenom moru
- regulira iskorištavanje morskih genetskih resursa
- procijeni utjecaj sadašnjih i budućih ljudskih aktivnosti na okoliš
- podrže zemlje u razvoju kroz programe izgradnje kapaciteta i prijenosa pomorske tehnologije
Ovaj značajan sporazum pruža okvir za zajedničko upravljanje otprilike polovicom površine našeg planeta i 95% volumena oceana, što predstavlja najveće stanište na našem planetu. No iako stručnjaci hvale sporazum kao „prekretnicu“ za multilateralnu suradnju i upravljanje oceanima, i dalje postoji zabrinutost zbog potencijalnih rupa u zakonu.
Što su Otvorena mora i zašto su toliko važna?
Otvoreno more često se koristi za opisivanje svih područja izvan nacionalne jurisdikcije, uključujući morsko dno i vodeni stupac (vertikalni presjek vode od površine do dna). To se odnosi na međunarodne vode koje pokrivaju više od dvije trećine našeg oceana – gotovo 50 posto površine planeta.
Znanstvenici smatraju Otvoreno more jednim od najvećih rezervoara bioraznolikosti na Zemlji. Ono igra važnu ulogu u regulaciji klime, podržavajući „ključne“ cikluse ugljika i vode. Procjenjuje se da ekonomska vrijednost ugljika pohranjenog na otvorenom moru iznosi od 74 milijarde dolara (oko 63,62 milijarde eura) do 222 milijarde dolara (190,85 milijardi eura) godišnje.
Nažalost danas su otvorena mora pod sve većim pritiskom onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja, klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Prema Savezu za otvoreno more (HSA), koji se zalagao za sporazum, destruktivne ribolovne prakse poput koćarenja po dnu i ilegalnog ribolova štete morskom životu otvorenog mora. Sve to, u kombinaciji s plastičnim i kemijskim onečišćenjem, novim aktivnostima poput rudarenja morskog dna i zakiseljavanjem voda zbog porasta temperature, ozbiljno ugrožava otvoreno more. Novi Ugovor bavi se tim izazovima, posebno s obzirom na buduće rastuće potrebe za morskim resursima (npr. za hranu, lijekove, energiju).
Što donosi Ugovor o otvorenom moru?
Ugovor, koji je sada međunarodno pravo, osnažit će nacije da uspostave povezanu mrežu zaštićenih morskih područja (MPA) otvorenog mora – koja se mogu usvojiti glasovanjem kada se ne može postići konsenzus. To pomaže u sprječavanju da jedna nacija blokira uspostavu zaštićenih morskih područja.
Također podržava zemlje u razvoju kroz izgradnju kapaciteta i prijenos pomorske tehnologije kako bi im se omogućio bolji razvoj, provedba, praćenje i upravljanje budućim zaštićenim morskim područjima na otvorenom moru.
Ugovorom se primjenjuje nekoliko pravnih obveza. Na primjer, svaka planirana aktivnost pod kontrolom stranke koja bi mogla utjecati na otvoreno more ili morsko dno mora slijediti postupak procjene utjecaja na okoliš Ugovora, a vlade moraju javno obavijestiti o takvim aktivnostima. Stranke također moraju promicati ciljeve Ugovora kada sudjeluju u drugim tijelima kao što su ona koja reguliraju pomorski promet, ribarstvo i rudarenje morskog dna.
Ugovor o otvorenom moru također će biti ključan za povećanje koherentnosti, koordinacije i sinergije među aktivnostima vezanim uz oceane koje provode mnoge organizacije i dionici, čime će se doprinijeti holističkijem upravljanju aktivnostima na otvorenom moru.
Hoće li naši oceani sada biti pravilno zaštićeni?
Iako su vlade, nevladine organizacije i ekolozi diljem svijeta pohvalili Ugovor o otvorenom moru, i dalje postoji zabrinutost oko toga koliko će sporazum biti učinkovit u zaštiti naših oceana.
„Danas je dan slavlja bioraznolikosti i multilateralizma, ali posao zaštite oceana daleko je od završenog“, kaže Sofia Tsenikli iz Koalicije za očuvanje dubokog mora (DSCC). „Ugovor o otvorenom moru značajno podiže ljestvicu, ali sam po sebi neće zaustaviti početak dubokomorskog rudarstva u našem oceanu.“
Nekoliko zemalja koje su ratificirale Ugovor o otvorenom moru, poput Japana i Norveške, pokazale su interes za iskopavanje golemih dijelova morskog dna u utrci za ključnim mineralima koji se koriste u zelenoj tehnologiji.
„Vlade se ne mogu vjerodostojno obvezati na zaštitu morske bioraznolikosti dok istovremeno dopuštaju da se nastavi industrija koja bi nepovratno uništila život i ekosustave koje jedva razumijemo“, dodaje Tsenikli.
Nedavni test rudarenja na dubokom moru otkrio je da kontroverzna praksa utječe na više od trećine životinja morskog dna, dok je izvješće objavljeno 2024. od strane Zaklade za zaštitu okoliša (Environmental Justice Foundation) otkrilo da rudarenje na dubokom moru zapravo nije potrebno za prijelaz na čistu energiju.
Zato DSCC poziva sve članice Ugovora o otvorenom moru da iskoriste njegov zamah za uspostavu moratorija na dubokomorsko rudarenje pri Međunarodnoj upravi za morsko dno.
Ključna uloga EU
EU i države članice predvodile su politički proces i pregovore o ovom sporazumu. Kao supredsjedatelj Koalicije visokih ambicija za Ugovor o otvorenom moru, koja okuplja 46 zemalja, EU ostaje snažno predana ovim ciljevima i to na najvišoj političkoj razini.
Osim toga EU trenutno sudjeluje u pripremnim raspravama za prvu Konferenciju stranaka (COP) koja će se održati u roku od godinu dana nakon stupanja na snagu Ugovora o otvorenom moru.
EU je također obećala podršku provedbi Ugovora – posebno u zemljama u razvoju – putem Globalnog programa EU-a za oceane. Globalni program za oceane je program koji financira EU u vrijednosti od 40 milijuna eura, a pokrenut je na trećoj Konferenciji UN-a o oceanima u lipnju 2025. Njegova prva faza sastoji se od tehničke pomoći na zahtjev u vrijednosti od 10 milijuna eura i već je u potpunosti operativna.
Osim toga, EU je također značajno doprinjela početnom radu Tajništva BBNJ-a koje vodi DOALOS, Odjel UN-a za pitanja oceana i pravo mora.
Izvor: euronews.green i Europska komisija
