Klimatske promjene stavile su Grenland u središte pozornosti

Grenland, zemlja bogata resursima, zbog klimatskih promjena dolazi u središte svjetske pozornosti. To je mjesto na kojem se prepliću različiti faktori: klimatske promjene, važni resursi, napeta geopolitika i novi trgovinski obrasci. Pod svjetlo reflektora ponovno ga je stavio Donald Trump svojim nedavnim izjavama.

Grenland je najveći svjetski otok (2,166.086 km2), smješten na Arktiku. Iako Grønland na danskom znači “zelena zemlja” otok je prekriven ledom na oko 80% svog teritorija. Ima samo 56.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Inuita. Najviše ljudi živi u blizini glavnog grada Nuuka, na jugozapadu otoka. Kad su Grenland u 10. stoljeću “otkrili” Vikinzi otok je već bio nastanjen Inuitima. Sve do 1953. Grenland je bio danska kolonija. Sada je danski teritorij sa samoupravom, a za pravo da glasanjem osigura svoju nezavisnost izborio se 2009. godine.

Grenland i klimatske promjene

Znanstvenici za klimu opisuju Grenland kao otvorena vrata hladnjaka u svijetu koji se zagrijava. Klimatološki Grenland ima veliku ulogu u svakodnevnom vremenu s kojim se suočavaju milijarde ljudi ali i u klimatskim promjenama koje se oblikuju diljem planeta.

Za klimatologe je na Grenlandu najvažniji upravo led. Grenland ima toliko leda da bi se svjetska mora, ako se sav otopi, podigla za 7,4 metra.

Pod utjecajem klimatskih promjena Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta. Od 1992. Grenland je svake godine izgubio oko 182 milijarde tona (169 milijardi metričkih tona) leda, a gubici su 2019. dosegnuli 489 milijardi tona godišnje (444 milijarde metričkih tona).

Topljenje leda na Grenlandu ima veliki značaj za ključnu oceansku struju koja determinira globalnu klimu na mnogo načina, uključujući aktivnosti uragana i zimskih oluja. To je Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija ili AMOC. Ona trenutno usporava jer se sve više svježe vode uljeva u ocean prvenstveno otapanjem leda na Grenlandu. Gašenje struje AMOC-a klimatska je prijelomna točka od koje klimatolozi strahuju i koja bi mogla gurnuti Europu i dijelove Sjeverne Amerike u novo ledeno doba.

Topljenjem leda Grenland mijenja boju – od bijele boje leda, koja odbija sunčevu svjetlost, toplinu i energiju od planeta, u plavu i zelenu boju oceana i kopna, koje apsorbiraju puno više energije.

Zbog smanjivanja grenlandskih ledenih planina, također se mijenjaju obrasci mlazne struje zraka, koja donosi oluje diljem svijeta i diktira dnevno vrijeme. Često, posebno zimi, blokirajući sustav visokog tlaka kod Grenlanda uzrokuje pad arktičkog zraka prema zapadu i istoku, pogađajući Sjevernu Ameriku i Europu.

Geopolitički značaj Grenlanda

Zbog svog položaja na sjevernom polu, Grenland je važan i Rusiji i SAD-u, ali i Kini. Na Grenlandu su smještene i američke vojne baze, uključujući američku svemirsku bazu Pituffik (bivša zrakoplovna baza Thule), ključnu za obranu SAD-a.

Posljednjih godina interes za prirodne resurse Grenlanda, poput rijetkih minerala, urana i željeza, te nafte i plina dodatno je porastao. Procjenjuje se da Grenland ima neke od najvećih svjetskih rezervi rijetkih minerala koji se koriste za proizvodnju mobilnih telefona i značajni su za prelazak na ekonomiju sa niskom emisijom ugljika. Globalno zagrijavanje uzrokuje topljenje leda, čime se otvaraju nove mogućnosti za rudarsku industriju.

Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i učinkovitije pomorske rute. Primjerice, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je oko 40% kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova na Arktiku već je porastao za 37% u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća. Za novu rutu kroz Arktik značajan interes je pokazala i Kina. U studenom prošle godine su Kina i Rusija dogovorile suradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.

Sjedinjene Američke Države su otvorile 2020. godine konzulat u glavnom gradu Grenlanda Nuuku, godinu dana nakon što je tadašnji predsjednik Donald Trump ponudio da kupi taj otok, u okviru nastojanja zvaničnog Washingtona da proširi svoje diplomatsko i komercijalno prisustvo na Grenlandu i na Arktiku.

Evropska unija je u ožujku 2024. otvorila svoju kancelariju na Grenlandu u okviru nastojanja da dobije pristup rudnim rezervama kritičnih sirovina potrebnih za prelazak na energiju sa niskim sadržajem ugljika. Kancelarija je otvorena tokom zvanične posjete Ursule von der Leyen i premijerke Danske Mette Frederiksen.

Danska odbacuje mogućnost prodaje ili predaje otoka SAD-u. Stanovnici Grenlanda izražavaju zabrinutost zbog američkih namjera.

Izvor: euronews.green i index.hr

DOBRA HRVATSKA