spot_img

Vatrogasci su naši heroji! Uz Svjetski dan vatrogasaca

Svjetski dan vatrogasaca obilježava se u Hrvatskoj i svijetu, na dan svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca. U Hrvatskoj se i mjesec svibanj obilježava kao mjesec zaštite od požara. Svjetskim danom vatrogasaca promiče se prevencija požara i potreba za intenzivnijom i temeljitijom obukom u zaštiti od požara.

Povijest vatrogastva

Još je babilonski kralj Hamurabi (XVIII. st. pr. Kr.) zakonom propisao pravila o međusobnoj udaljenosti kuća i debljini zidova, stvorivši prve protupožarne propise. Prvi zapisi o organiziranju vatrogastva potječu s jednog egipatskog papirusa iz II. st. pr. Kr. Najstariji prikaz gašenja vatre je na reljefu od alabastera pronađenome u Nimrudu kraj Ninive oko 850. pr. Kr., nedaleko od današnjeg grada Mosula u Iraku. Prikazuje asirske vojnike koji opsjedaju tvrđavu, a branitelji bacaju na bojna kola napadača zapaljene baklje, koje na njima izazivaju požare. Vatru na svojim kolima gase vodom iz velikih drvenih žlica. Reljef se čuva u British Museumu u Londonu, a replika se nalazi u zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla.

Prva vatrogasna služba i protupožarna zaštita organizirana je u starome Rimu, za cara Oktavijana (63. pr. Kr. – 14), s pomoću sedam kohorti (oko 7000 vojnika) koje su obavljale i protupožarničku službu (cohortes vigilum). U Rimu je vatrogastvo bilo organizirano i dobrovoljnim udruživanjem građana prema cehovskim načelima, sastavljeno od kovača, kožara, tesara i zidara, u cilju zaštite vlastitih domova i četvrti. Propašću Rimskoga Carstva prestale su postojati i vatrogasne jedinice.

Prvi dobrovoljni vatrogasci u novijoj povijesti bili su svećenici kapucini u XVII st. u Francuskoj. Organizirano dobrovoljno vatrogastvo u Europi se javilo 1673. u Berchtesgadenu na njemačko-austrijskoj granici. Prvo DVD osnovano je 1846. u njemačkom gradu Durlachu. A u Parizu je 1900. osnovano Međunarodno vatrogasno udruženje (Comité Technique International de prevention et d’extinction de Feu, CTIF).

Vatrogastvo u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je prvi i najstariji zapis o osnivanju i propisivanju obrane od požara Dubrovački statut iz 1272. Sadrži niz odluka koje se odnose na izgradnju grada i njegove okolice, a uključuje nastojanje za uklanjanjem drvenih građevina iz grada kako bi se povećala sigurnost od požara.

Organizirano državno vođenje brige o požarima u Hrvatskoj započelo je 1850. osnivanjem Hrvatskog oružništva koje je bilo organizirano kao vojničko stražarstvo (javna straža sigurnosti). U pojedinim hrvatskim gradovima sredinom XIX. st. osnovane su plaćene službe koje su skrbile za preventivnu zaštitu i vatrogasnu opremu, ali nisu bile organizirane kao vatrogasne postrojbe. Takva jedna služba osnovana je u Zadru 1854. Prva profesionalna vatrogasna postrojba u Hrvatskoj osnovana je u Rijeci 1863. Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor osnovan je 1864. u Varaždinu (prvi DVD).

Izuzetno zanimljivu i bogatu tradiciju hrvatskog vatrogastva možete pogledati u Muzeju hrvatskog vatrogastva u Varaždinu.

Kako je ustanovljen Svjetski dan vatrogasaca

Svjetski dan vatrogasaca slavi se 4. svibnja jer je to dan svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca. Ova tradicija u Europi je duga više od 150 godina.

Svjetski dan vatrogasaca ustanovljen je 1999. nakon što je 5 vatrogasaca tragično poginulo tijekom šumskog požara u Australiji kada se smjer vjetra naglo promijenio i progutao ih je plamen. Incident se dogodio 2. prosinca 1998. u Linton Communityju u Australiji.

Svjetski dan vatrogasaca je vrijeme kada svjetska zajednica prepoznaje i odaje poštovanje žrtvama koje vatrogasci podnose kako bi osigurali da njihove zajednice i okoliš budu što sigurniji. To je ujedno i dan u kojem se sadašnjim i bivšim vatrogascima možemo zahvaliti za njihov doprinos.

Prilika je to da se podsjetimo i na najveću vatrogasnu nesreću u Hrvatskoj. Kornatska tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. kada je skupina vatrogasaca nastradala pri gašenju požara na otoku Velikom Kornatu. Od ukupno trinaest vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, dvanaest ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini koji je preživio bio je tada dvadesettrogodišnji Frane Lučić iz Tisnog. Događaj je jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koje su pogodile Hrvatsku.

Vatrogasci svoj život posvećuju zaštiti života i imovine. Jednima je ta predanost u obliku nebrojenih sati volontiranja tijekom mnogih godina, u drugima su to mnoge nesebične godine profesionalnog rada. U svim slučajevima vatrogasci riskiraju krajnju žrtvu – svoj život.

Čestitamo svim vatrogascima njihov dan i zahvaljujemo na hrabrosti i požrtvovnosti koje svakodnevno dokazuju svojim intervencijama!

Izvor: Hrvatska tehnička enciklopedija

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img