U Hrvatskoj se Nacionalni dan zaštite na radu obilježava svake godine 28. travnja od 2007. godine kada ga je inicirao Hrvatski Sabor. Poklapa se sa Svjetskim danom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu koji od 2003. godine organizira Međunarodna organizacija rada (ILO). Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o važnosti prevencije ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te stvaranju sigurnog i zdravog radnog okruženja.
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu promiče prevenciju nesreća i bolesti na radu diljem svijeta. Riječ je o kampanji podizanja svijesti čiji je cilj usmjeriti međunarodnu pozornost na veličinu problema i na to kako promicanje i stvaranje kulture sigurnosti i zdravlja može pomoći u smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda povezanih s radom.
Zdravo psihosocijalno radno okruženje
Ovogodišnja tema obilježavanja “Zdravo psihosocijalno radno okruženje” važnija je nego ikad: stres, izgaranje, nasilje i uznemiravanje štete zdravlju radnika i radnoj učinkovitosti.
Više od 840.000 ljudi umire svake godine od zdravstvenih stanja povezanih s psihosocijalnim rizicima, poput dugog radnog vremena, nesigurnosti posla i uznemiravanja na radnom mjestu, prema novom globalnom izvješću Međunarodne organizacije rada (MOR). Ti psihosocijalni rizici povezani s poslom uglavnom su povezani s kardiovaskularnim bolestima i mentalnim poremećajima, uključujući samoubojstvo.
Izvješće također otkriva da ovi rizici čine gotovo 45 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu (DALY) izgubljenih godišnje, što odražava godine zdravog života izgubljene zbog bolesti, invaliditeta ili prerane smrti, te se procjenjuje da rezultiraju ekonomskim gubicima ekvivalentnim 1,37 posto globalnog BDP-a svake godine.
Izvješće pod nazivom Psihosocijalno radno okruženje: Globalni razvoj i putevi djelovanja ističe sve veći utjecaj načina na koji je rad osmišljen, organiziran i upravljan na sigurnost i zdravlje radnika. Upozorava da psihosocijalni čimbenici rizika – uključujući dugo radno vrijeme, nesigurnost posla, visoke zahtjeve s niskom kontrolom te maltretiranje i uznemiravanje na radnom mjestu – mogu stvoriti štetno radno okruženje ako se ne riješe na odgovarajući način.
Kakvo je psihosocijalno radno okruženje?
Izvješće predstavlja psihosocijalno radno okruženje kao elemente interakcija na radnom mjestu i na radnom mjestu povezane s načinom na koji su poslovi osmišljeni, kako je posao organiziran i upravljan te širim politikama, praksama i postupcima koji uređuju rad. Ti elementi, pojedinačno i u kombinaciji, utječu na zdravlje i dobrobit radnika, kao i na organizacijsku uspješnost.
Kako bi se bolje razumjeli psihosocijalni rizici, izvješće predlaže tri međusobno povezane razine radnog okruženja:
Prvo, sama priroda posla , uključujući zahtjeve, odgovornosti, usklađenost s vještinama radnika, pristup resursima i osmišljavanje zadataka u smislu značenja, raznolikosti i korištenja vještina.
Drugo, kako je posao organiziran i upravljan, što obuhvaća jasnoću uloga, očekivanja, autonomiju, radno opterećenje, tempo rada te nadzor i podršku.
Treće, šire politike, prakse i postupci na radnom mjestu koji uređuju rad. To uključuje dogovore o zapošljavanju i radnom vremenu, upravljanje organizacijskim promjenama, digitalno praćenje, procese nagrađivanja i uspješnosti, politiku i sustave upravljanja zaštitom na radu, postupke za sprječavanje nasilja i uznemiravanja na radu te mehanizme za savjetovanje i sudjelovanje radnika.
Izvješće naglašava da psihosocijalni rizici proizlaze iz ovih elemenata i da se mogu spriječiti organizacijskim pristupima koji se bave njihovim temeljnim uzrocima. Također ističe važnost integriranja upravljanja psihosocijalnim rizicima u sustave sigurnosti i zdravlja na radu, uz podršku socijalnog dijaloga između vlada, poslodavaca i radnika.
Kako je ILO procijenio 840.000 smrtnih slučajeva
Brojka od preko 840 000 smrtnih slučajeva godišnje procijenjena je korištenjem dva ključna izvora dokaza. Prvi su podaci o globalnoj prevalenciji pet glavnih psihosocijalnih čimbenika rizika na radu: napor na poslu (visoki zahtjevi u kombinaciji s niskom kontrolom), neravnoteža između truda i nagrade, nesigurnost posla, dugo radno vrijeme te maltretiranje i uznemiravanje na radnom mjestu. Drugi su znanstvena istraživanja koja pokazuju kako ti rizici povećavaju vjerojatnost ozbiljnih zdravstvenih stanja poput srčanih bolesti, moždanog udara i mentalnih poremećaja, uključujući samoubojstvo.
Te su razine rizika zatim primijenjene na najnovije globalne podatke o smrtnosti i zdravlju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i studije Globalnog opterećenja bolestima (GBD) kako bi se procijenio broj smrtnih slučajeva i DALY-jeva koji se mogu pripisati tim rizicima svake godine. Ovaj je pristup omogućio MOR-u da kvantificira i ljudski i ekonomski teret, uključujući procjenu gubitaka produktivnosti koji se odražavaju u troškovima BDP-a povezanim s izgubljenim godinama zdravog života.
Osim toga, izvješće sintetizira širok raspon dokaza koji pokazuju da su psihosocijalni rizici povezani sa širokim rasponom mentalnih i fizičkih zdravstvenih stanja među radnicima, uključujući depresiju i anksioznost, kao i metaboličke bolesti, mišićno-koštane poremećaje i poremećaje spavanja.
Široko rasprostranjena izloženost
Iako mnogi psihosocijalni rizici nisu novi, velike transformacije u svijetu rada, uključujući digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, rad na daljinu i nove aranžmane zapošljavanja, mijenjaju psihosocijalno radno okruženje. Ove promjene mogu pojačati postojeće rizike ili stvoriti nove ako se ne riješe pravilno. Istodobno, mogu ponuditi prilike za bolju organizaciju rada i veću fleksibilnost, ističući potrebu za proaktivnim djelovanjem.
„Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za sigurnost i zdravlje na radu u modernom svijetu rada“, rekla je Manal Azzi, voditeljica tima za politiku i sustave sigurnosti i zdravlja na radu pri MOR-u. „Poboljšanje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja.“
Izvješće zaključuje da proaktivnim rješavanjem ovih rizika zemlje i poduzeća mogu stvoriti zdravija radna mjesta koja koriste i radnicima i organizacijama, a istovremeno jačaju produktivnost i ekonomsku otpornost.
Izvor: ILO
