Dan zaštite na radu 2024: Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu

Nacionalni dan zaštite na radu kao i Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, 28. travnja, promiče prevenciju nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Isti dan je i Međunarodni dan sjećanja na poginule i ozlijeđene radnike koji organizira sindikalni pokret.

Sigurno i zdravo radno okruženje

Svaki dan 6.300 ljudi umre od posljedica nesreća na radu ili bolesti povezanih s radom. To je više od 2,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Godišnje se dogodi 317 milijuna nezgoda na poslu; mnogi od njih rezultiraju produljenim izostancima s posla. Ljudska cijena ove nedaće je golema. Ekonomski teret loših praksi sigurnosti i zdravlja na radu procjenjuje se na 4% globalnog bruto domaćeg proizvoda svake godine.

Usvajanjem Agende 2030, sposobnost prikupljanja i korištenja pouzdanih podataka o zaštiti na radu postala je neophodna kako bi zemlje ispunile svoju obvezu provedbe i izvješćivanja o ciljevima održivog razvoja.

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu je godišnja međunarodna kampanja za globalno promicanje sigurnog, zdravog i pristojnog rada.

Nacionalna kultura sigurnosti i zdravlja na radu podrazumijeva poštivanje prava na sigurno i zdravo radno okruženje na svim razinama. Vlade, poslodavci i radnici trebaju aktivno sudjelovati u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okruženja. I to kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti. Pri tome je najveći prioritet prevencija.

Novi rizici koji se pojavljuju na poslu

Danas se na poslu ubrzano javljaju i novi profesionalni rizici. Oni su posljedica tehničkih inovacija ili društvenih ili organizacijskh promjena, kao što su:

• Nove tehnologije i proizvodni procesi: npr. nanotehnologija, biotehnologija
• Novi radni uvjeti: npr. veća radna opterećenja, intenziviranje rada, loši uvjeti povezani s migracijom radi posla, poslovi u neformalnoj ekonomiji
• Novi oblici zapošljavanja: npr. samozapošljavanje, outsourcing, privremeni ugovori

Oni mogu biti šire prepoznati kroz bolje znanstveno razumijevanje, npr. učinci ergonomskih rizika na mišićno-koštane poremećaje.

Na njih mogu utjecati promjene u percepciji važnosti određenih čimbenika rizika, npr. učinci psihosocijalnih čimbenika na stres vezan uz posao.

Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu

Klimatske promjene već ozbiljno utječu na zdravlje planeta, zdravlje ljudi i svijet rada. Kako se ovaj problem pojačava, radnici diljem svijeta nalaze se u povećanom riziku od izloženosti opasnostima kao što su pretjerana toplina, ultraljubičasto zračenje, ekstremni vremenski uvjeti, onečišćenje zraka, vektorske bolesti i agrokemikalije. Brojna zdravstvena stanja povezana su s klimatskim promjenama, uključujući rak, kardiovaskularne bolesti, respiratorne bolesti i poremećaje mentalnog zdravlja. Radnici su među onima koji su najčešće izloženi klimatskim opasnostima i često nemaju izbora nego nastaviti raditi, čak i kad su uvjeti opasni.

Promicanje, poštivanje i ostvarivanje sigurnog i zdravog radnog okruženja podrazumijeva i rješavanje opasnih utjecaja klimatskih promjena na radnom mjestu. Uključivanje sigurnosti i zdravlja na radu (OSH) u klimatske politike i integracija pitanja klime u praksu zaštite na radu od ključne je važnosti. Zakoni će možda trebati ponovnu procjenu ili nove propise kako se klimatske opasnosti budu razvijale.

Suradnja između vlada i socijalnih partnera ključna je za politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe. Krajnje je vrijeme za djelovanje.

U povodu Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 2024., ILO objavljuje novo izvješće pod nazivom Osiguravanje sigurnosti i zdravlja na radu u promjenjivoj klimi. Izvješće otkriva nove alarmantne podatke o utjecaju klimatskih promjena na radnike sigurnost i zdravlje.

70% radnika izloženo narušavanju zdravlja zbog klimatskih promjena

Izvješće Osiguranje sigurnosti i zdravlja na radu u promjenjivoj klimi, navodi da klimatske promjene već ozbiljno utječu na sigurnost i zdravlje radnika u svim regijama svijeta. ILO procjenjuje da će više od 2,4 milijarde radnika (od globalne radne snage od 3,4 milijarde) vjerojatno biti izloženo pretjeranoj toplini u nekom trenutku tijekom svog rada, prema najnovijim dostupnim brojkama (2020.). Kada se izračuna kao udio u globalnoj radnoj snazi, udio se povećao sa 65,5% na 70,9% od 2000. godine.

Nadalje, izvješće procjenjuje da se godišnje izgubi 18.970 života i 2,09 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu zbog 22,87 milijuna ozljeda na radu, koje se mogu pripisati prekomjernoj toplini. Ovo ne uključuje 26,2 milijuna ljudi diljem svijeta koji žive s kroničnom bolešću bubrega povezanom s toplinskim stresom na radnom mjestu (podaci za 2020. godinu).

Međutim, utjecaj klimatskih promjena na radnike daleko nadilazi izlaganje pretjeranoj toplini, stvarajući “koktel opasnosti” koji rezultira nizom opasnih zdravstvenih stanja.
Zdravstvene posljedice klimatskih promjena mogu uključivati ​​rak, kardiovaskularne bolesti, respiratorne bolesti, disfunkciju bubrega i stanja mentalnog zdravlja. Utjecaj uključuje:

• 1,6 milijardi radnika izloženo je UV zračenju. Godišnje više od 18.960 smrtnih slučajeva od nemelanomskog raka kože, povezanih s radom.
• 1,6 milijardi vjerojatno će biti izloženo onečišćenju zraka na radnom mjestu, što rezultira do 860.000 smrtnih slučajeva godišnje među radnicima na otvorenom.
• Više od 870 milijuna radnika u poljoprivredi vjerojatno će biti izloženo pesticidima. Više od 300.000 smrtnih slučajeva godišnje se pripisuje trovanju pesticidima.
• 15.000 smrtnih slučajeva povezanih s radom svake godine zbog izloženosti parazitskim i vektorskim bolestima.

Zemlje EU uvode mjere zaštite za radnike tijekom toplinskih valova

Mnoge zemlje diljem Europe već razmatraju dodatnu zaštitu za radnike tijekom razdoblja velikih vrućina. Najmanje petero ljudi umrlo je radeći u ekstremnom srpanjskom toplotnom valu u Italiji prošle godine – stvarni broj smrtnih slučajeva vjerojatno je puno veći.

Nakon što je čistač ulica preminuo od toplinskog udara u Madridu 2021., Španjolska je zabranila rad na otvorenom tijekom ekstremnih vrućina. Grčka je prošle godine također zabranila rad u građevinarstvu i isporuci tijekom najtoplijih sati dana. Sindikati također pozivaju na plaćeni dopust za radnike tijekom intenzivnih vrućina.

DOBRA HRVATSKA