Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) 2024. otvara se sljedeći tjedan u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana. Samit se održava između 11. i 22. studenog, a odluke koje se tamo donesu utjecat će na sve nas.
Svjedočimo kako klimatske promjene uzrokuju dramatično povećanje učestalosti ekstremnih temperatura. Znanstvenici očekuju da će 2024. biti najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Diljem svijeta ljudi su raseljeni zbog poplava, uragana, suša, ali i ratova te drugih katastrofa. Domorodački narodi i zajednice ovisne o zemljištu i dalje snose najteži teret gubitka bioraznolikosti. Životi su izgubljeni; sredstva za život, jezici i cijele kulture su u opasnosti; a bolest, glad i raseljavanje uzrokuju ekstremnu patnju. Trošak tih gubitaka iznosi trilijune dolara štete.
Nažalost, do danas međunarodna zajednica nije uspjela obuzdati industriju fosilnih goriva, koja nastavlja zagađivati. COP29 kritična je prilika za svjetske vođe da raskinu s ovim prošlim neuspjesima.
Evo što trebate znati o predstojećem najvažnijem klimatskom događaju ove godine:
Tko sudjeluje?
Očekuje se da će COP29 prisustvovati između 40.000 i 50.000 delegata. To će uključivati predstavnike vlada svih država članica UN-a, kao i Države Palestine, Svete Stolice, Niuea, Cookovih Otoka i Europske unije. Sve su one stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) iz 1992., a većina se pridružila i Pariškom sporazumu o klimi iz 2015. COP29 također će ugostiti diplomate, dužnosnike UN-a, novinare, klimatske znanstvenike, sindikalne vođe i političke stručnjake. Nevladine organizacije, aktivisti i starosjedilački vođe također planiraju sudjelovati – iako je uključenost neovisnih medijskih djelatnika i branitelja ljudskih prava iz samog Azerbajdžana obuzdana tekućim vladinim represijama.
Koji je cilj COP29?
Opći cilj COP29 je da se države dogovore, razviju i razmijene planove za rješavanje klimatskih promjena. To znači spriječiti daljnje globalno zagrijavanje, ali i pomoći onima koji su do sada bili najviše pogođeni da se prilagode ili ponovno izgrade svoje živote.
Godine 2015. Pariški sporazum postavio je pravni zahtjev za sve države da postave ciljeve za smanjenje svojih emisija stakleničkih plinova, kako bi se ograničilo povećanje globalne temperature na 2°C u odnosu na predindustrijske razine. Međutim, od tada je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) naglasio da se najkatastrofalniji učinci klimatskih promjena mogu izbjeći samo ako ograničimo globalno zagrijavanje na 1,5°C do kraja ovog stoljeća.
Na COP29 napredak zemalja u rješavanju klimatskih promjena mjerit će se u odnosu na cilj od 1,5°C. Važno je napomenuti da će čak i 1,5°C zagrijavanja dovesti do masovnog raseljavanja, štete na živote i gubitka života, a najgore će biti pogođene zemlje s nižim prihodima. Trenutačno je svijet na putu povećanja od 2,6 do 3,1°C u ovom stoljeću.
Što je na dnevnom redu ove godine?
COP29 nazvan je “financijski COP” zbog svog fokusa na povećanje financiranja klimatskih promjena. Financiranje klimatskih promjena odnosi se na financiranje koje je potrebno za pomoć zemljama s nižim dohotkom u prijelazu na gospodarstva s nultom emisijom ugljika i za pomoć najugroženijim zajednicama u prilagodbi učincima klimatskih promjena. Glavni cilj COP29 je povećati ovo financiranje i stvoriti novi cilj za buduće financiranje klimatskih promjena.
Odakle novac?
Prema UNFCCC-u i Pariškom sporazumu, financiranje mora doći od zemalja s visokim dohotkom koje su povijesno najodgovornije za klimatske promjene. Osim toga, prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima, sve države koje to mogu učiniti također moraju dati doprinos.
Osim postavljanja financijskog cilja, pregovarači COP29 također moraju dogovoriti jasne vremenske okvire za pružanje sredstava zemljama s nižim prihodima. Novac treba davati u obliku bespovratnih sredstava, a ne zajmova, kako bi se izbjeglo pogoršanje postojeće dužničke krize.
Kamo novac ide?
Ovaj bi cilj također trebao sadržavati podciljeve kako bi se razjasnilo kamo bi novac trebao ići. Jedan od pozitivnijih poteza azerbajdžanskog predsjedništva bio je da prilagodba, koja je dugo bila po strani u pregovorima o klimi, postane prioritet razgovora. Iako je sprječavanje daljnjih klimatskih promjena kroz potpuno, brzo pravedno i financirano postupno ukidanje fosilnih goriva ključno, stvarnost je da su klimatske promjene već ovdje. Pomaganje ljudima u prilagodbi na postojeće i buduće utjecaje globalnog zatopljenja ključan je dio klimatske pravde.
Koliko je novca potrebno?
Potrebni su bilijuni dolara kako bi se državama s nižim prihodima pomoglo da provedu potrebne klimatske mjere, uključujući prelazak s fosilnih goriva na način koji štiti prava ljudi. Pokret za klimatsku pravdu poziva na cilj od najmanje 1 trilijun USD godišnje.
Kontroverze oko Azerbajdžana
Fosilna goriva čine oko polovicu azerbajdžanskog gospodarstva i veliku većinu njegovih izvoznih prihoda. Državna naftna i plinska tvrtka, SOCAR, glavni je izvor prihoda za vladu predsjednika Ilhama Aliyeva. Unatoč tome, Azerbajdžan također mora dati pošteni udio u postizanju brzog i pravednog postupnog ukidanja fosilnih goriva; to znači da nigdje nema novih projekata fosilnih goriva. Ali ranije ove godine, predsjednik Aliyev je najavio planove za proširenje proizvodnje plina koji su u velikoj suprotnosti s obvezama Azerbajdžana prema Pariškom sporazumu.
Kao i prethodni klimatski sastanci, COP29 ugostit će mnoge sudionike čiji su programi u ozbiljnom sukobu s klimatskom pravednošću. Očekuje se da će nazočiti tisuće lobista za fosilna goriva, zajedno s čelnicima naftnih divova poput Shella i BP-a. Ovi su sudionici koristili prethodne sastanke na vrhu kako bi unaprijedili vlastite interese.
Izvor: Amnesty International
DOBRA HRVATSKA
