Posljednji veliki El Niño događaj donio je niz toplinskih rekorda, a znanstvenici se boje da zagrijavanje mora signalizira dolazak ekstremnijih vremenskih uvjeta.
Ovaj travanj bio je jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja, i na kopnu i na moru. Znanstvenici očekuju da bi snažan El Niño mogao u nadolazećim mjesecima dodatno povisiti globalne temperature, kako se svjetski oceani ponovno zagrijavaju.
- Prema podacima EU-ovog programa za klimatske promjene Copernicus, u travnju 2026. je zabilježena druga najviša temperatura površine mora ikad zabilježena u ekstrapolarnim oceanima.
- Globalno gledano, travanj je također bio treći najtopliji travanj u povijesti mjerenja, s prosječnim temperaturama 1,43 °C iznad predindustrijskih razina – opasno blizu praga od 1,5 °C postavljenog 2015. godine Pariškim sporazumom.
Nalazi dodatno povećavaju zabrinutost da bi moglo doći još jedno razdoblje ekstremne globalne vrućine, s neobično toplim oceanima koji i dalje potiču klimatske ekstreme.
Zašto temperatura mora ponovno raste?
Temperature površine mora jedan su od najjasnijih pokazatelja koliko viška topline planet apsorbira.
Podaci programa Copernicus pokazuju da su prosječne temperature površine mora u većem dijelu globalnog oceana dosegle 21°C u travnju – što je druga najviša razina ikad zabilježena za taj mjesec. Samo je travanj 2024., tijekom posljednjeg velikog El Niña, bio topliji.
Dijelovi tropskog Pacifika bili su posebno topli. Rekordne temperature su se protezale od središnjeg Pacifika do zapadnih obala SAD-a i Meksika. Znanstvenici su tamošnje uvjete opisali kao “jake” morske toplinske valove. To je znak upozorenja na rastuću količinu topline koja se nakuplja u oceanima planeta, uglavnom zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, svjetski oceani su od 1970. godine apsorbirali više od 90 posto viška topline zarobljene emisijama stakleničkih plinova. Topliji oceani mogu pojačati oluje, oštetiti morske ekosustave i poremetiti vremenske obrasce diljem svijeta.
Što je ‘super El Niño’?
Znanstvenici sada pomno prate mogući dolazak potencijalno razornog “super El Niña” kasnije ove godine.
El Niño (španjolski za ‘dječak’) je prirodni klimatski obrazac uzrokovan neuobičajeno visokim temperaturama površine mora u Tihom oceanu. Obično podiže globalne temperature i može utjecati na vremenske obrasce diljem svijeta, donoseći suše nekim regijama i poplave drugima.
Prognoze ECMWF-a sugeriraju da bi do jeseni temperature oceana u središnjem Pacifiku blizu ekvatora mogle porasti i do 3°C iznad prosjeka. Ako se to dogodi, to će se uvrstiti među najjače El Niño događaje ikad zabilježene.
Istraživači općenito klasificiraju “super El Niño” kao onaj u kojem temperature Tihog oceana porastu za najmanje 2°C iznad prosjeka. Međutim, američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) formalno ne koristi taj izraz.
Posljednji veliki El Niño događaj iz 2024. godine pomogao je u nizu globalnih toplinskih rekorda. Znanstvenici se boje da bi još jedan, uz zagrijavanje klime, mogao donijeti još ekstremnije vremenske uvjete.
Već u travnju, teške poplave pogodile su dijelove Arapskog poluotoka, Irana i Afganistana. Istovremeno su se uvjeti suše pogoršali u južnoj Africi. Tropski cikloni razvili su se i diljem Tihog oceana.
Europa doživljava podjelu u svojoj klimatskoj slici
Europa je prošli mjesec doživjela dva vrlo različita travnja. Dok je jugozapadna Europa imala puno toplije uvjete od prosjeka, a Španjolska je zabilježila najtopliji travanj ikad, istočna Europa bila je hladnija nego inače.
Kontinent je u cjelini završio mjesec kao tek deseti najtopliji travanj u povijesti mjerenja. No ta brojka prikriva ove snažne regionalne kontraste i nedavne trendove.
Nedavno izvješće programa Copernicus pokazalo je da je najmanje 95 posto Europe 2025. godine imalo iznadprosječne temperature. Najnoviji nalazi doprinose sve većem broju dokaza koji upućuju na ubrzanu klimatsku krizu diljem kontinenta.
Izvor: euronews/earth
