spot_img

Doživimo i uživajmo Hrvatsku: naše blago ŠUME!

Šume su blago Hrvatske i prema Ustavu posebno su zaštićene. Boravak u šumi Japanci nazivaju „šumsko kupanje“. Sve je više građana u šumama, posebno od nedavnog početka pandemije. Šume nas ugošćuju stazama i putovima, čuvaju nam vodu, daju kisik, sirovine, mame nas bioraznolikošću bilja i životinja, jednostavno – omogućuju ljudima život. Ako je Zemlja naša majka, šume i vode su nam sestre, naše bliznakinje.

***

Svjetski dan šuma obilježava se, gle vedre slučajnosti, kao i Prvi dan proljeća i Svjetski dan poezije – svake godine na dan 21. ožujka. Od tog dana, planinari znatno intenziviraju svoje izletničke planove.

***

Bogatstvo Hrvatske i vrijednost šuma najbolje očituju brojke i činjenice:

  • Šume u Hrvatskoj su dominantna površina i čine 48,7% našeg kopna;
  • Hrvatske šume su 95 % prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti (a u Škotskoj je to svega 2 %);
  • Godišnje se u šumama u vlasništvu RH, ali i u privatnim šumama, posječe manje drvne mase nego što priraste;
  • Bukva je kraljica naših šuma s udjelom od 37%, a hrast, kao car, ima 22% udjela;
  • Šume imaju osobitu zaštitu prema Ustavu Republike Hrvatske (s vodama još nije tako!):
  • Organizirano gospodarenje šumama (šumarstvo) datira u nas preko 250 godina;
  • Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste!

Što su nama šume?

Općeprihvaćene su činjenice u osviještenom dijelu svijeta i svjetskim organizacijama da se bogatstvom šuma treba upravljati uz poštivanje strogih ekoloških, socijalnih i ekonomskih standarda. Od svih kopnenih ekosustava šume su najbogatiji spremnik biološke raznolikosti. 

Foto: G. Tudor

Prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu.

Šumarska struka i zakonodavna vlast u našoj zemlji svjesni su velikog značaja šuma za Hrvatsku. Kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal, šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, utječu na ljepotu krajobraza te razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari, značajno utječe na kvalitetu okoliša, a u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju na klimatske promjene.
Godišnje se u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, ali i u privatnim šumama posječe manje drvne mase nego što priraste, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja. 

Kakve ćete šume vidjeti u RH i koliko kojih?

Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj, sukladno važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja RH (2016-2025), iznosi 2.759.039,05 ha što čini 48,7% kopnene površine države.  

Foto: G. Tudor

Prema vrsti drveća najzastupljenija je: bukva (37%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (19%). Iznad Pojasa hratovih šuma, sve do 1200 m nadmorske visine, proteže posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva.

Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti za razliku od ostatka europskih šuma koje to nisu. Ovakav visok udio prirodnih šuma u Republici Hrvatskoj rezultat je duge šumarske tradicije održivog gospodarenja koja traje već više od 250 godina.

Šume u svijetu

Foto: G. Tudor

Šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji; procjenjuje se da šume pokrivaju 31% ukupne zemljine kopnene površine Zemlje kao i da čuvaju preko 80% biološke raznolikosti našeg planeta. 

Šume u svijetu reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave, a značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda. i Zato smo iznimno zabrinuti procesom deforestizacije – smanjenja površina pod šumama u svijetu, kakav je danas najekstremniji i najočitiji slučaj u brazilskoj prašumi Amazoni, gdje su „goveda pojela šume“. Neki dan, krajem ožujka 2022., mogli smo na TV gledati kako izgleda Škotska, u kojoj je nakon sustavne pretjerane višestoljetne eksploatacije, udjel prirodnih šuma pao na dva posto. Brda prekrivena sitnim raslinjem, travom i grmljem, tako to izgleda.

Jedna osobna priča

Foto: G. Tudor

Nastojimo provesti na otvorenom što više vremena, pogotovo izvan grada, u prirodi, kako bi tijelo bilo u pokretu. Boravak u prirodnom okruženju (planina, rijeka, more..) povoljno utiče i na Darika, na njegovo kompletno psiho-fizičko stanje, na one svoje poznate načine:

  • stvaranje krvnih zrnaca i povećanje kisika u krvi, 
  • rad mišića i bolju pokretljivost tijela i održavanje kondicije,
  • dobar imunitet i detoksikaciju organizma,
  • raspoloženje i koncentraciju,
  • optimizam i želju za životom.

Zbog česte magle i smoga u gradovima, zimi vrijeme provodimo uglavnom na okolnim planinama – ne skijamo, već šetamo kilometrima kroz borovu šumu. Šetnja čistom šumom ubraja se među poznate terapije – nazvana je i „šumskim kupatilom“ jer naše tijelo i čula kupa u čistom zraku i miru. Dokazano smanjuje i nivo šećera u krvi, stresa i krvnog pritiska, opušta čovjeka općenito, jača imunitet, smanjuje depresiju i ljutnju, kao i slabost.“   

(Opaska: gornja osobna priča oboljele osobe od raka krvi preuzeta je iz knjige „MULTIPLI MIJELOM – TJELESNA AKTIVNOST, Informacije za oboljele i članove obitelji“, izdanje Udruge MIJELOMCRO i Udruženja MULTIPLI MIJELOM u BIH, 2022.)

***

Kad ljubitelji prirode posjete Lijepu našu, hrvatske šume izazivaju u njima divljenje.  

Zato, čuvat ćemo šume. Nek’ nas šume kupaju.

Referenca: Ministarstvo poljoprivrede – OVDJE

G. Tudor, autor

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet!

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img
Nema spama, samo dobro, odgovorno i održivo!Prijavite se i Vi na naš Newsletter.