Globalne emisije CO2 iz energetskog sektora dosegle su rekordnu razinu četvrtu godinu zaredom prošle godine. Uzrok je potrošnja fosilnih goriva koja je nastavila rasti unatoč tome što su obnovljivi izvori energije dosegli rekordnu razinu. Podaci su to iz godišnjeg statističkog pregleda svjetske energije koji je Energetski institut danas objavio.
Podaci iz izvješća ističu izazov pokušaja ‘odvikavanja’ svjetskog gospodarstva od fosilnih goriva u vrijeme kada je sukob u Ukrajini preusmjerio tokove nafte i plina iz Rusije, a borbe na Bliskom istoku izazivaju zabrinutost oko sigurnosti opskrbe.
Statistički pregled svjetske energije analizira podatke o svjetskim energetskim tržištima iz prethodne godine. Pruža pravovremene, sveobuhvatne i objektivne podatke energetskoj zajednici od 1952. godine. Energetski institut okuplja energetske stručnjake svih razina, a zajedno s konzultantskim tvrtkama KPMG i Kearney, prošle je godine preuzeo izradu izvješća od BP-a.
Analitičari koji prate napredak rekli su da svijet nije na putu da ostvari globalni cilj utrostručenja kapaciteta obnovljivih izvora energije do 2030. godine, unatoč rekordnim povećanjima kapaciteta.
Ključni podaci iz izvješća za 2024.
U ovom drugom Statističkom pregledu pod skrbništvom Instituta, izvještavamo o još jednoj godini vrhunaca u našem svijetu gladnom energije. Rekordna potrošnja fosilnih goriva i rekordne emisije iz energije, ali i rekordna proizvodnja obnovljivih izvora energije, potaknuta sve konkurentnijom energijom vjetra i sunca.
Napredak tranzicije je spor, ali šira slika prikriva različite energetske priče koje se odvijaju u različitim geografskim područjima. Ove godine pružamo dodatne vizualizacije kako bismo te kontraste oživjeli – od naprednih gospodarstava gdje vidimo znakove vrhunca potražnje za fosilnim gorivima, do gospodarstava na globalnom jugu za koje gospodarski razvoj i poboljšanje kvalitete života i dalje potiču rast fosilnih goriva.
Dr. Nick Wayth CEng FEI FIMechE, glavni izvršni direktor Energetskog instituta
Svijet je 2024. godine zabilježio godišnji porast ukupne opskrbe energijom od 2%. Pri tom su svi izvori energije poput nafte, plina, ugljena, nuklearne energije, hidroelektrana i obnovljivih izvora energije zabilježili porast, što se posljednji put dogodilo 2006. godine.
To je dovelo do povećanja emisija ugljika za oko 1% u 2024. godini. Time je premašena rekordna razinu iz prethodne godine od 40,8 gigatona ekvivalenta CO2.
Od svih fosilnih goriva u svijetu, prirodni plin zabilježio je najveći porast proizvodnje, porasavši za 2,5%. Ugljen je porastao za 1,2% i ostao najveći izvor proizvodnje energije u svijetu. Rast nafte bio je ispod 1%. Energija vjetra i sunca porasla je za 16%, devet puta brže od ukupne potražnje za energijom.
Ovogodišnji podaci odražavaju složenu sliku globalne energetske tranzicije. Elektrifikacija se ubrzava, posebno u Kini, gdje se pristup energetskim rješenjima s niskim udjelom ugljika brzo širi. Međutim, globalno tempo primjene obnovljivih izvora energije i dalje je nadmašen ukupnim rastom potražnje za energijom, od čega se veliki dio i dalje zadovoljava fosilnim gorivima. Svijet ostaje u načinu dodavanja energije, a ne u jasnoj tranziciji. Rezultat je četvrta godina zaredom rekordne potražnje za fosilnim gorivima i emisija CO2, što naglašava strukturne izazove u usklađivanju globalne potrošnje energije s klimatskim ciljevima.
Andy Brown OBE FEI, predsjednik Energetskog instituta
Iako su energija vjetra i sunca rasle gotovo devet puta brže od ukupne potražnje za energijom, i fosilna goriva su rasla (nešto više od 1%) u 2024. Dok je globalna potražnja za prirodnim plinom porasla za 2,5%, potrošnja sirove nafte ostala je nepromijenjena u zemljama OECD-a nakon pada od 0,7% prethodne godine. U zemljama izvan OECD-a porasla je za 1%.
Sve su to čimbenici koji doprinose energetskoj tranziciji koja se nastavlja, ali je sve neurednija.
Izvor: Reuters, Energy institute
