Međunarodni dan mira 2024.: Njegovanje kulture mira

Svake godine 21. rujna Ujedinjeni narodi pozivaju svijet da obilježi Međunarodni dan mira. Ovogodišnja tema i fokus obilježavanja je “Njegovanje kulture mira”.

U svijetu zaglibljenom u sukobima, nejednakostima i diskriminaciji, moramo još jače nastojati promicati dijalog, empatiju i ljudska prava za sve.

Dok počinjemo 100-dnevno odbrojavanje do Dana mira, posadimo sjeme za nenasilje, pravdu i nadu.

António Guterres, 13. lipnja 2024

Međunarodni dan mira i ovogodišnja tema njegovog obilježavanja “Njegovanje kulture mira” poprima još veći značaj u svjetlu geopolitičkih izazova i društvenih podjela koje definiraju našu svakodnevicu.

Ovogodišnja tema također obilježava 25. obljetnicu usvajanja Deklaracije i Programa djelovanja o kulturi mira od strane Opće skupštine UN-a.

U toj je deklaraciji najinkluzivnije tijelo Ujedinjenih naroda priznalo da mir “ne znači samo odsutnost sukoba, već također zahtijeva pozitivan, dinamičan proces sudjelovanja u kojem se potiče dijalog, a sukobi rješavaju u duhu međusobnog razumijevanja i suradnje.”

U svijetu s rastućim geopolitičkim napetostima i dugotrajnim sukobima, nikada nije bilo bolje vrijeme da se prisjetimo kako se Opća skupština UN-a okupila 1999. godine kako bi postavila vrijednosti potrebne za kulturu mira. To uključuje:

• poštivanje života, ljudskih prava i temeljnih sloboda; promicanje nenasilja kroz obrazovanje, dijalog i suradnju;
• opredjeljenje za mirno rješavanje sukoba; i
• privrženost slobodi, pravdi, demokraciji, toleranciji, solidarnosti, suradnji, pluralizmu, kulturnoj raznolikosti, dijalogu i razumijevanju na svim razinama društva i među narodima.

Njegovanje kulture mira

Tema “Njegovanje kulture mira” poziva na razmišljanje o tome kako možemo njegovati načela neophodna za globalnu harmoniju. Načela koja zahtijevaju više od odsutnosti sukoba. Načela koja zahtijevaju aktivan, participativan proces međusobnog razumijevanja i suradnje.

Ovogodišnja tema crpi inspiraciju iz temeljnog uvjerenja UNESCO-a da ratovi počinju u umovima ljudi pa se i obrane mira moraju izgraditi u umovima ljudi.

Mir, kroz ovu perspektivu, nije apstraktan koncept nego kulturni proces. Mora se podučavati, prakticirati i ugraditi u svaku razinu društva. Njegovanje mira uključuje usađivanje vrijednosti dijaloga i uzajamnog poštovanja od najranije dobi, osiguravajući da ti ideali prožimaju generacije i geografske granice. Kroz ovaj kulturni prijenos mira možemo se nadati da ćemo izgraditi svijet u kojem se sukobi ne rješavaju nasiljem, već dijalogom i uzajamnim poštovanjem.

Obilježavanje Međunarodnog dana mira služi kao podsjetnik na našu kolektivnu odgovornost za njegovanje kulture mira. Ne samo jednog dana u godini, već svaki dan.

Međunarodni dan mira poziva nas ne samo na polaganje oružja nego i na prepoznavanje zajedničke ljudskosti te stvaranje uvjeta za trajno pomirenje i društvenu integraciju. Mir je, naposljetku, zajednička odgovornost. A temelji mira moraju se njegovati u svakoj zajednici, kroz obrazovanje, suradnju i suosjećanje.

U tom svjetlu, mir nije samo odsutnost rata, već aktivan proces izgradnje uključivih, otpornih društava. Širenje naših pojmova empatije i suradnje, kako na individualnoj tako i na kolektivnoj razini, temeljno je za ovaj proces.

Mir i održivi razvoj

U današnjem svijetu, gdje se sukobi i ekonomske nejednakosti isprepliću na složene načine, težnja za mirom nije samo moralni imperativ, već i ključni uvjet za održivi razvoj. Veza između mira i gospodarstva je simbiozna: mir gradi stabilna gospodarstva, dok ekonomska nestabilnost potiče društvene nemire. Težnja za mirom nije samo moralna obveza nego i ekonomska nužnost.

Međunarodni dan mira potiče na preispitivanje konvencionalnih pristupa miru i sukobu.

Koncept Kulture mira prerasta u globalni pokret. U okviru Kulture mira, mir obuhvaća mnogo više od odsutnosti sukoba. Obuhvaća toleranciju, razoružanje, održivi gospodarski i društveni razvoj, demokratsko sudjelovanje, ravnopravnost spolova, slobodu izražavanja i poštivanje ljudskih prava. Prijelaz iz kulture rata u kulturu mira zahtijeva preobrazbu individualnog ponašanja kao i institucionalnih praksi.

Naučiti živjeti u miru i skladu je dugotrajan proces. Počinje razvojem unutarnjeg mira, te njegovanjem stavova koji promiču širenje i integraciju miroljubivih načela. Obrazovanje i podizanje svijesti igraju ključnu ulogu u ovom procesu.

DOBRA HRVATSKA