Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim uz obitelji i za povećanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji.
Obitelji su središnje za društvenu strukturu, oblikujući vrijednosti, navike i sustave podrške svake generacije. One pružaju prvi temelj za učenje, brigu i suradnju. Snažne obiteljske sustave podržavaju učinkovite javne politike koje doprinose boljim rezultatima u mnogim područjima života. Ključne uloge obitelji uključuju:
- Podrška i skrb: Obitelji pružaju esencijalnu emocionalnu, fizičku i financijsku skrb kroz generacije.
- Obrazovanje i odgovornost: Obitelji pomažu u usađivanju navika i vrijednosti koje utječu na građansko ponašanje, zdravlje i održivost.
- Otpornost: Obitelji često služe kao primarni izvor podrške tijekom ekonomskih promjena, zdravstvenih izazova ili okolišnog stresa.
Međunarodni dan obitelji skreće pozornost na načine na koje obitelji oblikuju zajednice i utječu na napredak u obrazovanju, zdravstvu, zapošljavanju i socijalnoj uključenosti.
Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece
Tema obilježavanja 2026. godine, „Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece“, naglašava kako sve veće nejednakosti oblikuju obiteljski život i utječu na budućnost djece. Poziva se na veća ulaganja u integrirane, obiteljski orijentirane politike kako bi se smanjile nejednakosti i podržao zdrav razvoj djeteta.
Obitelji su ključne za društveni i ekonomski napredak, no mnoge se suočavaju s nesigurnošću prihoda, ograničenom podrškom u skrbi i nejednakim pristupom osnovnim uslugama. Bez odgovarajuće podrške, obitelji s malom djecom suočavaju se s većim rizikom od siromaštva, s trajnim posljedicama na zdravlje, obrazovanje i opću dobrobit djece. Nestabilnost prihoda, ograničena podrška u skrbi i ograničen pristup uslugama mogu ometati razvoj djece, posebno kada su pogoršani nejednakostima temeljenima na spolu, rasi, migrantima ili invaliditetu.
- Obiteljska poljoprivredna gospodarstva čine oko 80% poljoprivrednih gospodarstava diljem svijeta, igrajući vitalnu ulogu u sigurnosti hrane, ruralnim radnim mjestima i održivosti ekosustava, posebno u zemljama u razvoju.
- Obiteljski poljoprivrednici u zemljama u razvoju suočavaju se s padom prinosa usjeva zbog klimatskih promjena, rastućim siromaštvom i nesigurnošću hrane jer ekstremni vremenski uvjeti smanjuju i proizvodnju hrane i kupovnu moć.
- Obitelji s niskim primanjima u zemljama u razvoju najteže su pogođene klimatskim promjenama zbog ovisnosti o prirodnim resursima i slabe infrastrukture, što ih čini manje sposobnima nositi se s ekstremnim vremenskim uvjetima.
- Obitelji mogu smanjiti svoj ugljični otisak usvajanjem ekološki prihvatljivih navika – poput uštede energije, smanjenja otpada i konzumiranja manje mesa i mliječnih proizvoda – što potencijalno smanjuje emisije povezane s hranom i do 73%.
Izvor: UN
Kako se globalne nejednakosti povećavaju, ovogodišnje obilježavanje istaknut će razlike u prihodima, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, digitalnom pristupu i osnovnim uslugama koje oblikuju životne šanse djece. Naglasit će potrebu za integriranim sustavima socijalne zaštite – uključujući dječje doplatke, roditeljski dopust, pristupačnu skrb o djeci i rano obrazovanje – kako bi se ojačala otpornost obitelji, smanjilo siromaštvo i promicale jednake mogućnosti.
Događaj će također potaknuti dijalog među državama članicama, UN-ovim tijelima i civilnim društvom, istaknuti dobre političke prakse i pokrenuti novi istraživački rad koji ispituje trendove nejednakosti i politička rješenja u kontekstu Agende 2030.
Izvor: UN
