Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada. Ustanovili su ga Ujedinjeni narodi Rezolucijom 45/106, usvojenom 14. prosinca 1990. godine. Dan se obilježava od 1991. godine. Cilj mu je prepoznavanje prilika i izazova starenja stanovništva te promicanje inkluzivnog društva, za ljude svih dobnih skupina.
Svjetsko stanovništvo brzo stari. Očekuje se da će se do 2050. godine broj ljudi u dobi od 65 i više godina udvostručiti. To naglašava značaj provođenja politika koje podržavaju zdravo starenje. Osiguravanje pristupa zdravstvenoj skrbi, socijalnoj zaštiti i mogućnostima sudjelovanja starijih osoba u društvu nije samo pitanje prava, već je i ključno za održivi razvoj.
Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba obveza je zagovaranja prava i dobrobiti starijih osoba diljem svijeta. Pruža priliku svim sektorima društva, vladama, civilnim organizacijama i pojedincima da se okupe i poduzmu mjere u stvaranju svijeta koji cijeni doprinos starijih generacija i osigurava njihovo dostojanstvo i dobrobit.
Od svog početka, Međunarodni dan starijih osoba usredotočio se na različite aspekte starenja kroz razne godišnje teme. Te su teme istraživale ključna pitanja poput jednakosti dobi, utjecaja pandemija na starije osobe i promicanja digitalne jednakosti. Ovogodišnja tema poziva međunarodnu zajednicu da preispita kako društva mogu učiniti sve dulji životni vijek zdravim, produktivnim, dostojanstvenim i pravednim.
Doba dugovječnosti: Preispitivanje sustava za dulji život
Kako ljudi diljem svijeta žive dulje nego ikad prije, društva se suočavaju s jednom od najznačajnijih demografskih transformacija našeg vremena. Dulji životni vijek pruža neviđene mogućnosti, ali također zahtijeva preispitivanje načina na koji zdravstveni sustavi, tržišta rada, socijalna zaštita, obrazovanje, stanovanje i javne politike podržavaju ljude tijekom cijelog životnog ciklusa.
Predviđa se da će globalno stanovništvo u dobi od 60 i više godina porasti s otprilike 1,22 milijarde u 2025. na više od 2,1 milijarde do 2050. godine. Transformacija je to bez povijesnog presedana, najizraženija u regijama u razvoju. Rast je najbrži u najstarijim dobnim skupinama. Očekuje se da će se stanovništvo u dobi od 80 i više godina više nego udvostručiti, a broj stogodišnjaka više nego učetverostručiti do sredine stoljeća.
Dugovječnost se isprepliće sa zdravstvenim sustavima, tržištima rada, okvirima socijalne zaštite, obrazovnim sustavima, planiranjem stanovanja i infrastrukture te fiskalnom održivošću na načine koji su duboko međusobno povezani i ne mogu se rješavati izolirano.
To naglašava potrebu za responzivnim zdravstvenim sustavima, pružanjem skrbi i aranžmanima javnog financiranja koji podržavaju dobrobit tijekom duljeg životnog vijeka. Ishodi se značajno razlikuju među zemljama i unutar njih, odražavajući duboke nejednakosti u društvenim, ekonomskim i okolišnim uvjetima koje se akumuliraju tijekom životnog vijeka.
Uporne zablude o starenju, uključujući pretpostavke da kronološka dob određuje sposobnosti ili da starenje stanovništva neizbježno ograničava gospodarski rast, mogu iskriviti dizajn politika i pojačati upravo one ishode koje navodno opisuju.
Starije osobe trebale bi biti prepoznate kao aktivni doprinositelji društvu, a ne kao pasivni primatelji skrbi, a politike bi trebale odražavati raznolikost putanja starenja te kapacitete i doprinose u kasnijem životu. Rješavanje ovih stvarnosti zahtijeva političke pristupe koji prepoznaju veze između dobrobiti, produktivnosti i financijske otpornosti tijekom cijelog životnog vijeka.
Obilježavanje u UN-u
Ovogodišnje globalno obilježavanje u UN-u održat će se 8. listopada u New Yorku. Organizira ga Odjel Ujedinjenih naroda za ekonomska i socijalna pitanja (UN DESA) u partnerstvu s Odborom nevladinih organizacija za starenje. Okupit će države članice, subjekte Ujedinjenih naroda, civilno društvo, akademsku zajednicu, privatni sektor i starije osobe u razmatranju kako se društva mogu prilagoditi dobu dugovječnosti.
Kroz rasprave će se ispitati kako politike mogu pomoći u osiguravanju da dulji životni vijek bude zdraviji, produktivniji, financijski sigurniji i dostojanstveniji. Razmatrat će o zdravoj dugovječnosti, važnosti prevencije i cjeloživotne dobrobiti, tržištima rada koja uključuju stariju populaciju, socijalnoj zaštiti, integriranoj skrbi i pristupima cijele vlade koji prepoznaju međusobnu povezanost dugovječnosti u svim sektorima.
Program će uključivati glavni govor, interaktivnu panel raspravu na visokoj razini i dijalog s publikom, pružajući priliku za razmjenu iskustava, dijeljenje inovativnih pristupa politikama i jačanje suradnje u promicanju prava, dobrobiti i punog sudjelovanja starijih osoba.
Izvor: UN
