Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada. Ovaj dan posvećen je priznavanju doprinosa starijih osoba i rješavanju problema koji utječu na njihove živote.
Starenje stanovništva glavni je globalni trend koji preoblikuje društva diljem svijeta. Očekivani životni vijek pri rođenju sada premašuje 75 godina u polovici svjetskih zemalja, 25 godina više nego 1950. Predviđa se da će do 2030. starije osobe nadmašiti broj mladih na globalnoj razini, a taj će porast biti najbrži u zemljama u razvoju.
Hrvatsko stanovništvo je među najstarijm u Europi
Ova demografska promjena značajno je transformirala područje skrbi, obuhvaćajući širok raspon potreba za plaćenom i neplaćenom podrškom u formalnom i neformalnom okruženju.
Duži život sa sobom donosi prilike, ne samo za starije ljude i njihove obitelji, već i za društva u cjelini. Dodatne godine pružaju priliku za bavljenje novim aktivnostima kao što su daljnje obrazovanje, nova karijera ili bavljenje dugo zanemarenom strašću. Stariji ljudi također doprinose na mnogo načina svojim obiteljima i zajednicama. Ipak, opseg ovih mogućnosti i doprinosa uvelike ovisi o jednom čimbeniku: zdravlju. Rast broja starijih ljudi naglašava važnost promicanja zdravlja, prevencije i liječenja bolesti tijekom cijelog života.
Dostojanstveno starenje: Važnost jačanja sustava skrbi i podrške za starije osobe diljem svijeta
Kako stanovništvo stari, sustavi skrbi i podrške ključni su za starije osobe da nastave aktivno sudjelovati i obogaćivati svoje zajednice.
Glavni tajnik UN-a António Guterres
Potražnja za sveobuhvatnom zdravstvenom skrbi, njegom i uslugama socijalne podrške raste kako stanovništvo stari. Stoga je tema ovogodišnjeg 34. Međunarodnog dana starijih osoba – Dostojanstveno starenje: važnost jačanja sustava skrbi i podrške za starije osobe diljem svijeta.
Inovacije u zdravlju i smanjenju siromaštva produžile su živote na globalnoj razini. A ima se što slaviti: u mnogim kulturama starije osobe igraju ključne društvene uloge, dijeleći svoju mudrost i znanje predaka s mlađim generacijama. Osobe u dobi od 50 i više godina koje danas čine četvrtinu globalne populacije, bitno sudjeluju i u gospodarskom rastu.
Nažalost, u mnogim društvima diskriminirajući stavovi često kvalificiraju starije osobe i brigu o njima kao opterećenje. Ova se perspektiva mora promijeniti kako bi društva mogla iskoristiti pozitivne aspekte starenja.
Sadašnje rekordne razine kretanja stanovništva povećavaju rizik da će starije osobe ostati bez podrške zajednice ili obitelji. Starije osobe također mogu trpjeti zanemarivanje od strane pružatelja zdravstvenih usluga, što je pogoršano nedostatkom osoblja za skrb, posebno za starije osobe koje se suočavaju s izazovnim situacijama kao što su krize i sukobi.
Ulaganje u čvrste sustave skrbi za starije osobe koristi svima: može potaknuti gospodarski rast stvaranjem više radnih mjesta i mogućnosti za pružatelje usluga, dok osigurava zadovoljenje potreba i prava starijih osoba.
Potrebe starijih ljudi ne bi se trebale promatrati kao konkurencija onima mlađih generacija. Umjesto toga, zemlje i društva trebaju proučiti kako mlađi i stariji ljudi mogu imati koristi od razmjene informacija i uzajamne podrške.
Zemlje moraju djelovati danas kako bi osigurale snažne sustave socijalne podrške – uključujući mirovine i sustave zdravstvene skrbi – za starije osobe sutrašnjice.
Izvor: www.unfpa.org
DOBRA HRVATSKA
