spot_img

Međunarodni dan starijih osoba

Svake godine 1. listopada obilježavamo Međunarodni dan starijih osoba kako bi se podigla svijest javnosti o prilikama i izazovima koji se pojavljuju pred populacijom koja stari. 

Stanovništvo diljem svijeta ubrzano stari. U 2019. godini bilo je 1 milijardu ljudi u dobi od 60 i više godina. Taj će se broj povećati na 1,4 milijarde do 2030. i 2,1 milijardu do 2050. Svijet se suočava sa ubrzanim starenjem stanovništva bez presedana. Između 2021. i 2050. predviđa se da će globalni udio starijeg stanovništva porasti s manje od 10% na oko 17%. Do 2030. 1 od 6 ljudi u svijetu imat će 60 ili više godina. To će se i ubrzati u nadolazećim desetljećima, osobito u zemljama u razvoju. Starenje stanovništva će utjecati na gotovo sve aspekte društva.

Hrvatsko stanovništvo je među najstarijm u Europi

Prema podacima Državni zavod za statistiku stanovništvo Hrvatske je među najstarijim u Europi. Prema zadnjem popisu stanovnika je manje od 4 milijuna. Na fakultetima je više upisnih mjesta nego studenata…

U Hrvatskoj su najbrojnija dobna skupina stariji od 75 kojih imamo 382,2 tisuće dok su najmalobrojnija dobna skupina djeca do 4 godine kojih imamo samo 181,5 tisuća.

Demografi ističu da je u Hrvatskoj veliki problem poremećena dobna struktura stanovništva, a koja se uočava još od 1970-ih godina.

Na svakih sto stanovnika u radno-aktivnoj dobi (15 – 64 godina) Hrvatska danas ima 33 osobe starije od 65 godina. Po tom je udjelu osma najstarija članica EU. Najstarije stanovništvo ima Italija, s 36% starijih od 65 godina. Najmlađe stanovništvo imaju Irska i Island sa samo jednom osobom starijom od 65 godina na pet radno-aktivnih građana.

Prema procjenama demografa već za deset godina na svakih 100 radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti će 40 starijih od 65 godina. Za dvadeset godina udio starijih će biti iznad 50%. Prema procjenama, do kraja ovog stoljeća Hrvatska će imati preko 60% starijeg stanovništva.

Izazovi trenda starenja stanovništva

Ne postoji tipična starija osoba. Neki 80-godišnjaci imaju fizičke i mentalne sposobnosti slične mnogim 30-godišnjacima. Drugi ljudi doživljavaju značajan pad sposobnosti u mnogo mlađoj dobi. Sveobuhvatan javnozdravstveni odgovor mora se pozabaviti ovim širokim rasponom iskustava i potreba starijih ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija

Starenje stanovništva je jedna od najznačajnijih društvenih transformacija dvadeset i prvog stoljeća. Ono ima implikacije na gotovo sve sektore društva. Utječe na tržište rada i financijska tržišta, potražnju za dobrima i uslugama (npr. stanovanje, prijevoz i socijalna zaštita). Osim toga mijenja obiteljske strukture i međugeneracijske veze.

U nadolazećim desetljećima mnoge će se zemlje suočiti s fiskalnim i političkim pritiscima na javne sustave zdravstvene zaštite, mirovina i socijalne zaštite za sve stariju populaciju.

Starijim osobama često nedostaje autonomija i moć donošenja odluka. Suočavaju se sa zanemarivanjem i zlostavljanjem zbog stigme i štetnih društvenih normi koje starije ljude često potiskuju na marginu društva. Pandemija COVID-19 povećala je diskriminaciju starijih osoba, otkrivajući slabosti socijalne i zdravstvene skrbi.


Znate li što o ageizmu i adultizmu, a prisutni su više od rasizma i sexizma?


Starije žene daju mnogo doprinosa svojim obiteljima, zajednicama i društvima. One najčešće brinu o unučadi i održavanju doma svojih obitelji. No često se suočavaju s isprepletenim nejednakostima, uključujući rodnu diskriminaciju i siromaštvo. Žene također u prosjeku žive dulje od muškaraca i kako stare mogu iskusiti sve dublje siromaštvo, izolaciju i društvenu isključenost.

Prilagodba društva starijem stanovništvu

Starije osobe su neprocjenjivi izvori znanja i iskustva i mogu mnogo doprinijeti miru, održivom razvoju i zaštiti našeg planeta.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

Starenje je trijumf razvoja. Ljudi žive dulje zbog bolje zdravstvene skrbi, prehrane, sanitarnih uvjeta, obrazovanja i ekonomskog blagostanja. Svijet koji stari donosi brojne društvene i ekonomske izazove. No prave politike mogu osnažiti pojedince, obitelji i društva da izazove pretvore u dobrobiti za sve sudionike.

Stariji su ljudi bogatstvo svakog društva zbog svojih vještina, talenata, iskustava, perspektiva i otpornosti. Sretni smo što imamo starije ljude oko sebe, bilo da su članovi obitelji, prijatelji ili samo poznanici.

U društvima sa sve starijim stanovništvom postaje imperativ prilagoditi se rastućem broju starijih osoba koje posjeduju raznolik raspon funkcionalnih sposobnosti. Na sposobnost obavljanja bitnih funkcija i sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima ne utječe samo inherentna sposobnost pojedinca, već i društveno i fizičko okruženje u kojem žive. Podržavajuća okruženja igraju ključnu ulogu u pomaganju starijim osobama da čim duže održe svoju razinu aktivnosti i neovisnosti.

Međunarodni dan starijih osoba

Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 14. prosinca 1990. rezolucijom 45/106 utemeljila Međunarodni dan starijih osoba. Tome su prethodile inicijative poput Bečkog međunarodnog akcijskog plana o starenju – koji je 1982. usvojila Svjetska skupština o starenju – a kasnije te godine potvrdila ga je i Opća skupština UN-a.

Već sljedeće 1991. godine Opća skupština je rezolucijom 46/91 usvojila Načela Ujedinjenih naroda za starije osobe. Druga svjetska skupština o starenju održana 2002. usvojila je Madridski međunarodni akcijski plan o starenju, kako bi se odgovorilo na prilike i izazove starenja stanovništva u 21. stoljeću i kako bi se promicao razvoj društva za ljude svih dobi.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine pod drugom temom.

Tema 2023.: Ispunjavanje obećanja Opće deklaracije o ljudskim pravima za starije osobe: kroz generacije

Ovogodišnji Međunarodni dan starijih osoba poklapa se sa 75. obljetnicom Opće deklaracije o ljudskim pravima… Kako bismo ostvarili obećanje Deklaracije, moramo učiniti više na zaštiti dostojanstva i prava starijih osoba posvuda.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

Ovogodišnja tema u središte pozornosti stavlja specifičnosti starijih osoba diljem svijeta. Poštivanje njihovih prava i rješavanje kršenja tih prava. Kako jačanje solidarnosti kroz jednakost i reciprocitet među generacijama nudi održiva rješenja za ispunjenje obećanja o održivom razvoju prema Agendi 2030.

Rad međunarodne zajednice na međugeneracijskoj solidarnosti pokazao je da međugeneracijska rješenja, koja su vođena načelima ljudskih prava sudjelovanja, odgovornosti, nediskriminacije i jednakosti, osnaživanja i zakonitosti, mogu pridonijeti ponovnom pokretanju naslijeđa i relevantnosti Opće deklaracije o ljudskim pravima. Osnaživanjem i mladih i starijih osoba pridonosi se političkoj volji na ispunjavanju obećanja Deklaracije za sve ljude kroz generacije.

Tradicionalni ‘Gerontološki tulum’ u Zagrebu

U Zagrebu je Međunarodni dana starijih osoba obilježen 29.9.2023. na Zrinjevcu, u organizaciji Grada. Kako je bilo na ovogodišnjoj 20. po redu manifestaciji koja se tradicionalno održava pod nazivom ‘Gerontološki tulum’, pogledajte u donjem videu.

U bogatom kulturno-zabavnom i izlagačkom programu koji se istovremeno odvijao na pozornici i na štandovima, sudionici su okupljenima prikazali što sve rade i što su sve naučili na različitim aktivnostima koje polaze, počevši od plesnih i rekreativnih radionica do kulturno-umjetničkih društava koja predstavljaju prošlost, sadašnjost i budućnost kulturnog dobra Zagreba i okolice.

U preventivno-zdravstvenom dijelu programa građanima su bili osigurani besplatni ciljani pregledi, kao što su: mjerenje tlaka i šećera, mjerenje tlaka venske cirkulacije, oksimetrija, spirometrija, mjerenje vitalnih funkcija i brojna druga mjerenja.

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img