Svjetski dan gradova zatvara Urbani listopad

Svjetski dan gradova pada svake godine 31. listopada. Obilježava se od 2014. godine. Cilj mu je promicati interes međunarodne zajednice za globalnu urbanizaciju, poticati suradnju među zemljama u rješavanju izazova urbanizacije, te doprinijeti održivom urbanom razvoju diljem svijeta.

Svjetski dan gradova zatvara Urbani listopad – mjesec aktivnosti, događanja i rasprava o urbanoj održivosti u listopadu. Urbani listopad prilika je za poticanje dijaloga na globalnoj i lokalnoj razini o izazovima i prilikama koje stvaraju brze promjene u našim gradovima i mjestima. Tema za Urbani listopad 2023. bila je usmjerena na cilj održivog razvoja 11, „Učiniti gradove uključivim, sigurnim, otpornim i održivim”, prepoznajući gradove kao središta gospodarskog rasta i razvoja koji se također suočavaju s demografskim, ekološkim, gospodarskim i društvenim izazovima.

Globalno obilježavanje Svjetskog dana gradova održat će se ove godine u općini Üsküdar u Istanbulu, Turska. Sadržat će  ceremoniju otvaranja na visokoj razini globalnog obilježavanja Svjetskog dana gradova i dva okrugla stola: o financiranju održive budućnosti za sve i otpadom do bogatstva.

Gradovi i okoliš

Gradovi su odgovorni za oko 75% globalnih emisija stakleničkih plinova (GHG), a među njima najviše doprinose promet, zgrade, energija i gospodarenje otpadom. Stoga gradovi imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i globalnim naporima da se ispuni cilj Pariškog sporazuma. – Stvaranjem održivih, ugljično neutralnih, uključivih gradova i mjesta.

Gradovi su na prvoj crti utjecaja klimatskih promjena i moraju biti u središtu klimatskih akcija. Mnogi gradovi i zajednice diljem svijeta već poduzimaju radnje za izgradnju otpornosti na klimatske promjene i identificiraju uspješne putove za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Globalne inicijative – kao što je UN-Habitat-ova  Inicijativa za gradove i klimatske promjene (CCCI),  Cities Climate Finance Leadership Alliance,  Global Covenant of Mayors for Climate & Energy  ili  mreža C40 Cities  – potiču suradnju između gradova i promiču inovativna rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u urbanim područjima.

Tema 2023.: Financiranje održive urbane budućnosti za sve

Svjetski dan gradova 2023. obilježava se pod temom “Financiranje održive urbane budućnosti za sve”. Fokus je na pronalaženju načina kako otključati transformativna ulaganja u urbano planiranje i postići odgovarajuću fiskalnu decentralizaciju.

Svjetski dan gradova vrijeme je za razmatranje ključne uloge koju gradovi imaju u održivom razvoju.

Gradovi su pokretači gospodarskog rasta i inovacija koji drže ključ za postizanje Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja (SDG). Oni su također na prvim crtama današnjih složenih izazova, od klimatske krize do rastućih nejednakosti i političke polarizacije.

No lokalne vlasti bore se s ograničenom potporom i resursima, dok je potražnja za infrastrukturom, pristupačnim stanovima, učinkovitim prijevozom i socijalnim uslugama ogromna i raste. Ovogodišnja tema, financiranje održivog urbanog razvoja, poziv je na akciju.

– António Guterres, glavni tajnik UN-a, o Svjetskom danu gradova 2023

Prema procjeni Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) i IEA-e , otprilike 2,6 trilijuna dolara potrebno je svake godine do 2030. kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja (SDG) i zadržalo se na putu prema društvu s nultom emisijom do 2050. (Ujedinjeni narodi, 2023.).

Ovaj se iznos može činiti ogromnim, ali u usporedbi s godišnjom globalnom štednjom i drugim velikim financijskim tržištima, on je dostižan. Raspoloživost kapitala dovoljno je velika za rješavanje globalnih infrastrukturnih potreba. Za otključavanje ovog kapitala ključna je promjena paradigme kako bi se informiralo o načinu na koji se napori prema održivom razvoju ulažu u zemlje s niskim do srednjim dohotkom. Značajan pad financiranja bespovratnih sredstava za razvoj i povećanje javnih ulaganja jasan je signal da je promjena s modela dodjele bespovratnih sredstava na model financiranja ključna za održavanje tempa prema postizanju ciljeva održivog razvoja.

Iako model financiranja nije posve nov za javna tijela, ovo razdoblje gospodarske krize ne samo da je povećalo hitnost povećanja ulaganja za razvoj, već je također pružilo priliku da transformativno inovativno financiranje postane prioritet u javnom diskursu.

DOBRA HRVATSKA