Kako se prijetnja klimatskih promjena ubrzava, EU je ojačala svoju predanost borbi protiv klimatskih dezinformacija. Usred epidemije lažnih vijesti i nerazumljivih informacija generiranih umjetnom inteligencijom Europska unija nedavno je podržala značajnu deklaraciju o suzbijanju dezinformacija o klimi.
Pokrenuta tijekom summita COP30 u Belému prošle godine, Deklaracija o integritetu informacija o klimatskim promjenama pokazuje „čvrstu predanost“ činjeničnoj raspravi, klimatskoj znanosti i donošenju politika temeljenih na dokazima.
To se događa u trenutku kada je sve teže snalaziti se u informacijama o okolišu na internetu. Prema Eurobarometru o klimatskim promjenama iz 2025., 52 posto Europljana kaže da tradicionalni mediji ne pružaju jasne informacije o klimatskim promjenama, dok 49 posto izvještava o izazovima u prepoznavanju pouzdanog sadržaja na društvenim mrežama.
Što su to klimatske dezinformacije?
Dezinformacije o klimi definiraju se kao namjerno širenje lažnih ili obmanjujućih informacija o klimatskim promjenama i klimatskim akcijama – uključujući potpuno poricanje i teorije zavjere.
Stručnjaci kritiziraju Trumpova izviješća o klimi zbog pogrešaka i dezinformacija
„Živimo u svijetu u kojem prijetnja klimatskih promjena postaje sve hitnija, a istovremeno i u kojem obiluju alternativne istine, sukobi i dezinformacije“ – kaže Wopke Hoekstra, povjerenica za klimu, neto nultu emisiju i čisti rast. – „Ovo je razlog za zabrinutost. Informirane javne rasprave u kojima slušamo i proučavamo znanost izuzetno su važne ako čovječanstvo želi učinkovito riješiti klimatsku krizu.“
Kako uočiti klimatske dezinformacije u 2026. godini
Kao dio napora za rješavanje ovog problema, Glavna uprava za klimatske akcije Europske komisije pokrenula je novu kampanju pod nazivom #ClimateFactsMatter . Cilj joj je „osnažiti ljude“ da prozru klimatske dezinformacije i otkriti glavne tehnike koje se koriste za obmanjivanje javnosti.
- Saznajte cijelu priču – Dezinformacije o klimi često mogu birati podatke kako bi se pokušala zamutiti stvarnost. Uvijek provjerite nekoliko pouzdanih izvora kako biste vidjeli potpunu sliku. EuroClimateCheck često objavljuje najnovije članke o dezinformacijama o klimi koje su pripremile neke od vodećih europskih organizacija za provjeru činjenica.
- Lažni stručnjaci – Svatko može tvrditi da je “stručnjak” na internetu, bilo da se radi o području klime ili drugim sektorima. Istraga Press Gazettea nedavno je otkrila 1000 članaka u britanskom tisku koji su pripisani lažnim, nepostojećim i umjetnom inteligencijom poboljšanim stručnjacima. Uvijek provjerite tvrdnje “stručnjaka” u odnosu na pouzdane izvore.
- ‘Emocionalne zamke’ – Dezinformacije o klimi često se oslanjaju na previše eksplicitan jezik. Ako vidite objavu koja vas odmah naljuti ili uplaši, odvojite trenutak da provjerite tvrdnje.
- ‘Brzo rješenje’ za klimatske promjene – Borba protiv klimatskih promjena je zamorna i zahtijeva globalne sistemske promjene i prelazak s fosilnih goriva. Ako naiđete na priču ili objavu na društvenim mrežama koja predstavlja ‘lako’ rješenje za klimatske promjene – budite oprezni. Ako zvuči previše dobro da bi bilo istinito, vjerojatno i jest.
- Krivotvorine umjetne inteligencije – Procvat umjetne inteligencije (AI) učinio je lažne slike sveprisutnima na internetu. Ako nešto izgleda čudno, zumirajte detalje ili izvršite obrnutu pretragu slika. Ponovno, vratite se pouzdanim izvorima ili provjerivačima činjenica. Npr. Euronews ima predani tim novinara koji razotkrivaju neke od najvećih priča i glasina usmjerenih na Europu. Za provjeru činjenica možete posjetiti Euroverify stranicu.
Izvor: euronews.green
