Zdravstvene i organizacije civilnog društva pozvale su države članice SZO-a da prepoznaju dezinformacije o klimi kao prijetnju javnom zdravlju te da integritet informacija učine ključnim dijelom politike, pripravnosti i odgovora na klimu i zdravlje.
Poziv dolazi u trenutku kada zabrinutost zbog integriteta globalnog informacijskog okruženja brzo postaje sve važnija tema na međunarodnoj agendi. Ujedinjeni narodi uspostavili su Globalna načela za integritet informacija; Brazil, UN i UNESCO pokrenuli su Globalnu inicijativu za integritet informacija o klimatskim promjenama; a na COP30 u Belému 2025. godine integritet informacija formalno je prepoznat kao ključan za učinkovito djelovanje u području klime.
Zdravstvena zajednica sada poziva na proširenje tog priznanja na javno zdravstvo. Novo izvješće, Zaštita zdravlja u doba klimatskih dezinformacija, koje je izradila Radna skupina civilnog društva za klimu i zdravlje SZO-a, ističe da „zdravije informacijsko okruženje nije komunikacijski luksuz. To je uvjet za klimatsku pravdu, javno zdravlje i pravo na zdravu budućnost.“
Izvješće je prvi primjer u kojem se zdravstvena zajednica bavi time kako dezinformacije o klimi izravno i neizravno štete ljudskom zdravlju diljem svijeta, od potkopavanja upozorenja o hitnim slučajevima i smjernica javnog zdravstva do odgađanja politika o onečišćenju zraka, čistoj energiji i fosilnim gorivima.
Ključne poruke
- Lažne i obmanjujuće informacije mogu uzrokovati neposrednu štetu. Tijekom toplinskih valova, poplava, šumskih požara i izbijanja bolesti, zbunjujuće informacije mogu spriječiti ljude u evakuaciji, traženju pomoći, smanjenju izloženosti ili pristupu skrbi.
- Odgađanje ima cijenu za zdravlje. Narativi koji minimiziraju klimatske rizike ili krivo predstavljaju rješenja odgađaju čisti zrak, obnovljivu energiju, zaštitu od topline, prilagodbu i otporne zdravstvene sustave.
- Dezinformacije o klimi često su organizirane. One nisu samo rezultat pogrešnog shvaćanja znanosti od strane pojedinaca. Komercijalni i politički akteri mogu koristiti oglašavanje, frontovske skupine, lobiranje, selektivne dokaze i napade na stručnjake kako bi očuvali štetne sustave.
- Zdravlje se i prije suočavalo s umjetno stvorenom sumnjom. Kontrola duhana, infodemija COVID-19, povjerenje u cjepivo i komunikacija o rizicima u hitnim slučajevima nude praktične lekcije za reagiranje.
- Sama istina nije dovoljna; povjerenje je važno. Točne informacije moraju biti pravovremene, dostupne, empatične, lokalno relevantne i komunicirane od strane pouzdanih ljudi i institucija.
- Pravedna i poštena politika dio je dobre komunikacije. Moraju se riješiti legitimne zabrinutosti oko radnih mjesta, cijena energije, prijevoza, sredstava za život i pristupa. Nepoštene i nepravedne politike stvaraju ranjivosti koje dezinformacije mogu iskoristiti.
- Zaštita integriteta informacija preventivna je zdravstvena akcija. Praćenje narativa, priprema poruka, zaštita zdravstvenih glasnika i rješavanje sukoba interesa trebali bi postati dio klimatsko-zdravstvene spremnosti.
- Zdravstveni odgovor mora biti kolektivan i globalno reprezentativan. Klimatske dezinformacije poprimaju različite oblike u različitim zemljama i zajednicama. Odgovori se moraju oslanjati na znanje zdravstvenih organizacija, radnika i zajednica u različitim regijama, posebno na globalnom jugu i u zajednicama koje doživljavaju štete uzrokovane klimom i fosilnim gorivima.
Što je klimatska dezinformacija?
Klimatske dezinformacije odnose se na namjerno širenje lažnih ili obmanjujućih informacija o klimatskim promjenama i klimatskim akcijama. To uključuje potpuno poricanje globalnog zatopljenja, kao i teorije zavjere.
Razlikuje se od klimatskih krivih informacija (ili dezinformacija iz nehaja), koje se definiraju kao lažne ili informacije izvan konteksta koje netko predstavlja kao činjenice. Iako nemaju istu razinu namjere kao dezinformacije, mogu rezultirati jednako opasnim posljedicama.
Kako dezinformacije o klimi utječu na javno zdravlje
Dezinformacije o klimi odgađaju djelovanje, potkopavaju povjerenje u znanost, slabe politiku zaštite zdravlja i mogu dovesti ljude u opasnost tijekom klimatskih kriza. Izvješće ističe nekoliko studija slučaja u kojima su klimatske dezinformacije djelovale na postojeće nejednakosti i strukture moći.
Studije slučaja istaknute u izvješću pokazuju da dezinformacije o klimi djeluju na postojeće nejednakosti i strukture moći. Studije slučaja uključuju dezinformacije o šumskim požarima u Kanadi i na Mauiju, negativne reakcije na londonsku Zonu ultra niskih emisija, kaskadne klimatske i informacijske rizike tijekom poplava u Južnom Sudanu, greenwashing fosilnih goriva, narative o razvoju koji utječu na autohtone narode u Indoneziji te napade na znanstvenike, novinare i branitelje okoliša. Oni koji pokušavaju pružiti dokaze također mogu postati mete.
Na primjer, nakon požara na Mauiju 2023. godine, internetom su kružile lažne tvrdnje da bi stanovnicima koji su podnijeli zahtjev za pomoć u katastrofi Federalna agencija za upravljanje u hitnim situacijama mogla oduzeti zemljište ili imovinu. Provjera činjenica utvrdila je da je to lažno, ali glasina je mogla odvratiti preživjele od traženja pomoći upravo u trenutku kada im je bila potrebna stambena podrška, financijska pomoć, medicinska skrb i usluge oporavka.
„U uvjetima katastrofe, dezinformacije nisu samo zbunjujuće“, stoji u izvješću . „One mogu izravno ometati pristup podršci koja spašava živote i stabilizira situaciju.“
U Europi su politike čistog zraka poput zona s niskim emisijama – osmišljene kako bi se smanjila izloženost ljudi štetnom onečišćenju povezanom s prometom – često meta obmanjujućih narativa.
Rasprava o londonskoj Zoni ultra niskih emisija (ULEZ), koja naplaćuje naknadu za vozila koja ne zadovoljavaju standarde emisija, uključivala je zabrinutost oko pristupačnosti i provedbe, posebno za kućanstva s niskim prihodima, radnike, mala poduzeća i ljude koji ovise o starijim vozilima. No, u izvješću se navodi da su te zabrinutosti također „pojačane i iskrivljene“ dezinformacijama, politiziranim napadima na dokaze o kvaliteti zraka, lažnim tvrdnjama na društvenim mrežama, a u nekim slučajevima čak i nasilnim reakcijama na infrastrukturu ULEZ-a.
Kako prepoznati klimatske dezinformacije
Usred epidemije lažnih vijesti i nerazumljivih informacija generiranih umjetnom inteligencijom Europska unija nedavno je podržala značajnu deklaraciju o suzbijanju dezinformacija o klimi. Kao dio napora za rješavanje problema lažnih vijesti, Glavna uprava za klimatske akcije Europske komisije nedavno je pokrenula kampanju pod nazivom #ClimateFactsMatter. Cilj je „osnažiti ljude“ da prozru klimatske dezinformacije i otkriti glavne tehnike koje se koriste za obmanjivanje javnosti.
Kampanja potiče javnost da uvijek provjeri izvor članka koji čita, provjeri činjenice u „stručnim“ komentarima, pripazi na opterećen, emotivan jezik i priče koje tvrde da imaju „brzo rješenje“ za klimatske promjene.
Izvješće tvrdi da klimatska kriza sada zahtijeva istu razinu institucionalne ozbiljnosti koju je javno zdravstvo donijelo drugim velikim informacijskim prijetnjama. Poziva na ugradnju integriteta informacija u klimatsku i zdravstvenu politiku, umjesto da se tretira isključivo kao odgovornost komunikacijskih timova. Također potiče jače obrazovanje o klimi i zdravlju koje jasno povezuje izgaranje fosilnih goriva, onečišćenje zraka, štetne izloženosti, bolesti i klimatske promjene, kako bi zdravstveni djelatnici bili opremljeni za komuniciranje ne samo o zdravstvenim posljedicama klimatske krize, već i o njezinim temeljnim pokretačima.
Izvor: Priopćenje za medije Global Climate and Health Alliance
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.