spot_img

Apel BIOM: Klonimo se… Divlje ptice nisu za fotografiranje s turistima, prijavite kršenje zakona!

 Apeliramo na građane da ne sudjeluju u aktivnostima koje zlorabe životinje te da svaku sumnjivu situaciju prijave policiji i državnom inspektoratu. Ovog ljeta „moda“ je fotografiranje sa sovama.

Ignorirajte ponuđenu turističku atrakciju. Obavijestite nadležne institucije države i udrugu BIOM (www.biom.hr).

Pitamo se – zašto sad i ovo? Pa mislili smo da jeizlaganje medvjeda i majmuna po kvartovima gradskih naselja i selima, lancima vezanim, sa sredine 20. stoljeća, stvar povijesti za sav uljuđeni i osviješteni svijet. 

Koliko je ova aktivnost ljudi (još jedna u nizu) atak na divlje životinje? Što sova, to biće prirode, nagonski osjeća u tim trenucima – okruženo ljudima i zgradama, vrevom, škljocanjem i bljeskanjem? Gdje je ostao sovin zeleni, sovin mirni šumski dom!?

***

Ovoga ljeta dobivamo brojne upite u vezi pojavljivanja osoba koje drže divlje ptice, točnije sove, i nude ih turistima u popularnim turističkim destinacijama na sjevernom i srednjem Jadranu kao atrakciju pri čemu naplaćuju fotografiranje s njima.

Prema informacijama koje građani dojavljuju, ptice su bile vidno uznemirene. Prije svega, udruga BIOM i javnost osuđuje takvo neetično postupanje sa životinjama, dovođenjem u situacije  gdje ih se izlaže stresu, drži u neprikladnim uvjetima i vezane.

Iako je strogo zaštićene životinje zabranjeno držati zatočene prema članku 153. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013, NN 127/19), u iznimnim slučajevima može se ishoditi posebna dozvola od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (članak 155. stavak 2.). 

Držanje, uzgoj, uvoz i trgovinu zaštićenim vrstama nadzire inspekcija zaštite prirode, prema članku 220. istog zakona. 

  • Uvoz strogo zaštićenih vrsta također je moguć ako je u skladu sa Zakonom o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (NN 94/2013).
  • Međutim, i uz posjedovanje relevantne dokumentacije sukladno gore navedenim aktima može doći do kršenja Zakona o zaštiti životinja (NN 102/2017, NN 32/2019).
  • Korištenje životinja pri snimanju filmova i televizijskih emisija te za izložbe, smotre, natjecanja životinja, predstave i u druge svrhe s ciljem predstavljanja životinja može se obavljati nakon što nadležni veterinarski inspektor izda suglasnost (članak 60. stavak 1.).
Foto: Susanne Jutzeler, Schweiz, / Pixabay

Članak 5. stavak 2. točka 34. ovog Zakona o zaštiti prirode zabranjuje držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima te u skladu s člankom 60. stavkom 5. ovoga Zakona (uz suglasnost veterinarskog inspektora). 

U Hrvatskoj je propisano da se divlje životinje ne smiju držati vezane, osim zbog veterinarsko-zdravstvenih ili sigurnosnih razloga, a članak 47. nalaže da se pri držanju i uzgoju divljih životinja mora osigurati potrebna skrb s obzirom na klimatske uvjete, način držanja i prehrane, potrebu za slobodnim kretanjem i stupanj prilagodbe. 

Za nadzor je nadležna Veterinarska inspekcija (članak 75. stavak 2.), a kazne za kršenje ovog Zakona kreću se od 15.000,00 do 30.000,00 kuna za fizičku osobu (članak 86. stavak 1. točka 69. i stavak 3. istog članka).

Apeliramo na građane da ne sudjeluju u aktivnostima koje zlorabe životinje te da svaku sumnjivu situaciju prijave policiji i državnom inspektoratu.

Udruga BIOM

Reference: Udruga BIOM – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2022.

www. odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img

UKLJUČITE SE, ISKAŽITE SVOJE STAVOVE O ODRŽIVOSTI AMBALAŽE!

Sve više postajemo svjesni traga kojeg ambalaža ostavlja prirodi i ljudima. Dugo je vremena cjelovitost utjecaja ambalaže bila zanemarivana pa su zato i mogućnosti za njezino usavršavanje u smjeru održivosti višestruke, u svim fazama: proizvodnji, transportu, uskladištenju, trgovini, finalnoj potrošnji. 

Po vama, koji je najčešći uzrok neekološke ambalaže na koji nailazite? (Moguće je više odgovora)

Kad ste uočili/osvijestili negativan eko-trag ambalaže?

Da li biste pri kupnji dali prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom?

Što mislite o „luksuznoj opremi“ ambalaže za parfeme, žestice, mobitele, nakit…, koja redovito ostavlja velik eko-trag?

Koristite li u kupnji vlastite vrećice, odbijete li ponuđenu vrećicu u trgovini:

Da li koristite staru ambalažu za novu namjenu (eng. renew, npr.: kutije od cipela – kao kutiju za razne sitnice ili čarape u komodi i ormaru; plastične posude od sira i jogurta - za odlaganje čavlića ili baterija… I druge ideje koje odgađaju novu kupnju i doprinose smanjenju proizvodnje.

Zahvaljujemo na vremenu koje ste odvojili za ovaj upitnik. Rezultate upitnika uskoro ćemo objaviti i komentirati na našoj stranici u okviru serijala o ambalaži.