Međunarodni dan ptica strvinara (International Vulture Awareness Day – IVAD) obilježava se od 2006. godine, svake prve subote u rujnu. Cilj obilježavanja je podići svijest o ključnoj ulozi koju ptice strvinari imaju u našim ekosustavima i istaknuti hitnu potrebu za njihovim očuvanjem.
Jedini preostali predstavnik skupine ptica strvinara u Hrvatskoj i jedna od četiri vrste ptica strvinara koje žive u Europi je Bjeloglavi sup.
- Globalna rasprostranjenost: Postoje 23 vrste ptica strvinara rasprostranjene diljem svijeta, osim kontinenata Australije i Antarktika. Supovi Starog svijeta žive u Africi, Aziji i Europi, a supovi Novog svijeta u Americi.
- Snažni želuci: supovi imaju jaku želučanu kiselinu, s pH razinom do 1,5, što im omogućuje da se sigurno hrane lešinama životinja i uklanjaju štetne bakterije i viruse iz okoliša.
- Izoštrena osjetila: supovi iz Starog svijeta oslanjaju se na oštar vid da bi uočili lešine, dok neki supovi iz Novog svijeta također koriste svoj izvrstan njuh, otkrivajući strvinu na kilometrima udaljenosti.
- Velike leteće ptice: Neke vrste ptica strvinara spadaju među najveće leteće ptice. Andski kondor ima raspon krila od 3,2 metra (10,5 stopa) i teži do 15 kg.
- Dugi životni vijek: supovi obično imaju dug životni vijek, a određene vrste žive i preko 40 godina, što ih čini jednima od najdugovječnijih ptica.
- Osvajanje velikih nadmorskih visina: Rüppellov sup drži rekord kao ptica koja najviše leti kada je dokumentirano da je jedinka dosegla visinu od 11.300 metara – što odgovara visini mnogih komercijalnih putničkih zrakoplova!
- Putovanje koje štedi energiju: supovi su majstori energetski učinkovitih putovanja. Uglavnom lebde umjesto da lepršaju, štedeći svoju energiju. Andski kondor provodi samo 1% svog vremena mašući krilima, oslanjajući se na toplinsko strujanje kako bi bez napora klizio. Ova im prilagodba omogućuje da prijeđu stotine kilometara u jednom danu dok traže hranu.
- Društvene ptice: Mnoge vrste, poput bjeloglavih supova, društvene su i često se okupljaju u velikim skupinama koje se nazivaju zajednička skloništa. Oni uspostavljaju društvene hijerarhije, surađuju tijekom hranjenja i komuniciraju kroz vokalizaciju, govor tijela i vizualne prikaze. Neki se čak upuštaju u zajedničko dotjerivanje kako bi ojačali društvene veze i održali perje čistim.
- Ptičja kozmetika: Egipatski supovi i bradati supovi su među rijetkim vrstama ptica koje koriste “šminku” nanošenjem crvenkastog blata na svoje perje. Dok točan razlog ostaje misterij, neki nagađaju da ovo ponašanje može signalizirati status.
- Pametne ptice: supovi su inteligentne ptice, a najmanje jedna vrsta, egipatski sup, čak je sposobna koristiti alat. Njihova upotreba kamenja za razbijanje nojevih jaja pokazuje njihovu sposobnost rješavanja problema i kognitivnu sofisticiranost, dovodeći u pitanje zabludu da su strvinari neinteligentni.
- Odani partneri: supovi obično formiraju monogamne parove i preferiraju osamljena mjesta za gniježđenje kao što su litice, špilje ili visoka stabla. Na primjer, Cinereous supovi grade velika gnijezda na vrhu drveća koristeći grančice (često dosežu 2 metra u širinu i 1 metar u dubinu). Vraćaju se u isto gnijezdo svake godine, obavljajući popravke prema potrebi, pokazujući odanost svom domu.
- Predani roditelji: supovi su jedni od najpredanijih i najbrižnijih roditelja u životinjskom svijetu. I mužjaci i ženke supova obično se izmjenjuju u inkubaciji jaja i podjednako su uključeni u uzgoj svojih ptića.
- Kulturni značaj: supovi su bili štovani u raznim kulturama i religijama, često viđeni kao simboli pročišćenja i obnove.
- Ekipa za čišćenje prirode: lešinari jedu ostatke mrtvih životinja, sprječavajući širenje bolesti, održavajući okoliš čistim i reciklirajući hranjive tvari natrag u tlo, što pomaže u održavanju zdravih ekosustava.
- Smanjenje emisija ugljika: Populacije supova diljem svijeta pomažu u smanjenju emisija stakleničkih plinova konzumiranjem mrtvih životinja, sprječavajući godišnje oslobađanje do 60,70 Tg CO2 tijekom razgradnje ili odlaganja. To je jednako emisijama iz 12-13 milijuna automobila svake godine.
- Prijeti im izumiranje: supovi su najugroženija skupina ptica. Oko 70% svih vrsta lešinara je u opasnosti, klasificiranih kao ranjive, ugrožene ili kritično ugrožene.
- Prijetnje i očuvanje: Mnoge vrste lešinara suočavaju se s prijetnjama kao što su trovanje, nezakonito ubijanje, gubitak staništa te strujni udar i sudar s energetskom infrastrukturom. Očuvanje i istraživački napori ključni su za zaštitu i očuvanje ovih ptica.
Izvor: vultureday.org

Značaj u očuvanju održivih i zdravih ekosustava te bioraznolikosti
U ekosustavu imaju važnu ulogu ‘higijeničarske službe’ sprečavajući potencijalno širenje zaraza. Zbog svoje ugroženosti danas su strogo zaštićeni, a jedina preostala populacija u Hrvatskoj danas se gnijezdi još samo na kvarnerskim otocima.
Supovi su vitalni za bioraznolikost u okolišima u kojima žive. Ove izvanredne ptice igraju ključnu ulogu u održavanju održivih i zdravih ekosustava. Vrlo učinkovito čiste lešine i drugi organski otpad u okolišu. U biti, oni su prirodni sakupljači smeća, te tako ostvaruju značajne gospodarske i javnozdravstvene dobrobiti. Zapravo, lešinari našem svijetu koriste na mnogo načina, od ekonomske koristi do potencijalnog smanjenja emisije ugljika.
Nestanak supova bio bi poražavajući. Često se prava vrijednost ovih ptica prepoznaje tek nakon što nestanu iz određene regije. Studije su pokazale da u područjima bez supova lešinama može trebati tri do četiri puta više vremena da se razgrade. To ima ozbiljne implikacije na širenje bolesti i kod divljih i kod domaćih životinja, kao i povećanje rizika od patogena za ljudsku populaciju i njihovu stoku.
Značaj u smanjenju emisija stakleničkih plinova
Novija istraživanja ističu važnost ptica strvinara i u smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Životinjska tijela koja se raspadaju oslobađaju stakleničke plinove, uključujući ugljični dioksid i metan. Ali većina tih emisija može se spriječiti ako supovi prvi dođu do ostataka, pokazuje studija objavljena u Ecosystem Services. Prema ovoj studiji jedan sup dnevno pojede između 0,2 i jednog kilograma (kg) lešine, ovisno o vrsti supa. Ako ostane nepojeden, svaki kg lešine koja se prirodno raspada emitira oko 0,86 kg CO2 ekvivalenta. Ova procjena pretpostavlja da su lešine koje supovi ne pojedu ostavljene da propadnu.
Ljudi mnoge lešine kompostiraju ili zakopavaju, što rezultira i većim emisijama od prirodnog raspadanja. Stoga strvinari mogu spriječiti još više emisija kada se zamijene te metode.
Izbjegnute emisije možda ne zvuče puno, ali pomnože li se s procijenjenih 134 milijuna do 140 milijuna supova diljem svijeta ta brojka postaje impresivnija: deseci milijuna metričkih tona izbjegnutih emisija godišnje. Procjena je da supovi sprječavaju godišnje oslobađanje do 60,70 Tg CO2 tijekom razgradnje ili odlaganja. To je jednako emisijama iz 12-13 milijuna automobila svake godine.
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.