Mislite li da je o sreći sve rečeno, griješite i vjerojatno ćete promijeniti mišljenje nakon knjige „O sreći – filozofsko putovanje“ Frédérica Lenoira. Otkrit ćete još 50 novih nijansa, ne sive, već sreće. Poručuje, primjerice, Lenoir kako je za umnažane sreće veoma važno često misliti na nju i o njoj, osvješćivati ju dnevno, biti njezin svjedok, namjerno pronalaziti sreću u onome što činimo ili imamo.
Kvaliteta svijesti o sreći – važna kompomenta za trajniju sreću
Što smo svjesniji svojih pozitivnih iskustava sa srećom, i to trojako: 1) da smo s time i time sada, u ovom trenu, sretni i zadovoljni, 2) da smo u prošlosti bili sretni zbog nečeg, 3) da ćemo s nečim i zbog nečega biti sretni i radosni, sreća se povećava. Sreća postaje dulja i veća.
Biti svjestan sretnih sadašnjih trenutaka osigurava čovjeku specifično „uživanje u okusu sreće“
Čudesno, ali istinito – osvješćujemo li sreću, naročito sadašnju, mozak na to uzvraća novom „nagradicom“, pojačanjem sreće – ona postaje snažnija, dublja i trajnija.
Mindfullness – specifična i novija tehnika sreće, usmjerena na ovaj trenutak
Među njima ističe se i jedna mlađa – mindfulness, tehnika koju je oko 1990. razradio američki psihijatar Jon Kabat-Zinn, nadahnut osnovama budističke meditacije. Duboko usredotočeni na sadašnje stanje svog postojanja, na disanje, volumen vlastitog tijela u prostoru ili rad organa, potičemo mir u sebi.
Možete li se sad oprobati u tome – sjesti, odvojiti 5 minuta vremena, i vizualizirati srce kako pumpa krv ili mozak koji upravo spaja neurone u misao ili tijelo što ga prekriva tanka koža, mišiće koji…, pluća koja…?
Ima ljudi koji mindfullness rade svakodnevno. Ti ljudi, oni koji redovito meditiraju, kažu da „svojih“ 15 minuta ujutro nizašto na svijetu ne bi mijenjali.
Lenoir nas usmjerava prema još važnijem zaključku:
Ako tehnika meditativne usredotočenosti na fizičko postojanje pridonosi sreći (kao i autogeni trening , npr.), tada i usredotočenost na sadašnju sreću može djelovati slično, čak i jače.
Uočavajte pozitivne detalje – SADA!
Osvješćenje pozitivnih, lijepih, sretnih detalja koje uočavamo tijekom šetnje, jela, slušanja glazbe, okopavanja cvijeća, aktivnosti na poslu, druženja ili umnog razgovora su, dakle, multiplikatori sreće. Praćenje onoga što radimo, a što je gotovo uvijek u nečemu i dobro, može nam promijeniti život. Otkrili su to već i stoički i epikurejski mudraci u antici te ustvrdili da osviještenjem sreće dotičemo blaženstvo, stanje bogova. Dakle, kad ste sretni, sjetite se toga, zastanite i pomislite: sretna/sretan sam!
Lutanje po lijepim detaljima prošlosti
U potenciranje sreće spada i lutanje uma po sretnim slikama i događajima iz prošlosti. Uvijek kad izvlačimo stare, već pospremljene sretne slike, osjećaje, mirise, zvukove, mozak nas obraduje dobrim osjećajem.
Unaprijedna sreća
Jednako je i s predviđanjem budućih dobrih trenutaka, u čemu imam i osobnih iskustava. Često navečer za sutra ili nedjeljom za sljedeći tjedan napravim „plan veselja“. … … Misleći na njih par minuta, počinjem uživati odmah, pripremajući se na radosni doček tog pozitivnog budućeg.
Sve tehnike za sreću
Poznate su mnoge tehnike sa ciljem treniranja mozga za sreću: pozitivno razmišljanje, mindfulness, autogeni trening, meditacije, joga, večernje vođenje dnevnika veselja, jutarnji ritual plana dnevne sreće, večernje vođenja dnevnika sreće, pa i osvješćivanje sadašnje sreće.
Smijemo ih sve zvati alatima sreće ili multiplikatorima sreće!
Zaključak
Idete u teretanu, trčite, vježbate, sve to radi razvoja i održavanja fizičkog zdravlja tijela. A mozak? Kad njega trenirate, za sreću, na primjer?
Svakodnevno treniranje mozga za sreću kroz razdoblje nekoliko mjeseci bar, dovodi čovjeka do „uplovljenja“ u flow of hapynees.
Isplati se.
Pa „tko hoće i voli, nek’ izvoli“, kaže narod.
Katja Perić
DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2024.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.