“Stabilnost klimatskog sustava planeta visi o koncu, a radnje koje sada poduzimamo u 21. stoljeću, odredit će njegovu, ali i ljudsku budućnost”, zaključak je nove studije. Političari i upravljači danas imaju ogromnu odgovornost! Klima u svijetu kreće se po nesigurnom rubu neizvjesnih i kataklizmičnih promjena na Zemlji. Znanstvenici s još više snage i argumenata upozoravaju, ono što smo već čuli, ali… Novi model Zemljina klimatskog sustava upozorava da bi globalno zatopljenje, premaši li čovječanstvo cilj Pariškog sporazuma – rast temperature za 1,5 st C u odnosu na predindustrijsko doba, moglo pokrenuti niz nepovratnih prijelomnih točaka koje bi mogle drastično promijeniti klimu planeta i život ljudi. Da li ćemo saslušati i poslušati upozorenja znanstvenika! Može li nešto učiniti svaki pojedinac?
Studija, koju su provele klimatologinje Tessa Möller i Annika Ernest Högner sa Sveučilišta u Potsdamu (Njemačka), naglašava užasne posljedice premašivanja cilja – ograničenja iz Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja. Ističu se 4 prijelomne promjene koje će ljudima donijeti mnoge nevolje.
Četiri radikalne promjene na Zemlji – bliske, ozbiljne i brze
Neki stručnjaci vjeruju da će odluke donesene u nadolazećim godinama biti ključne za postizanje ili propuštanje ovog cilja. Drugi tvrde da je prijelomni cilj od 1,5 možda već premašen.
Rizik od pokretanja jedne od četiri glavne klimatske prekretnice do 2300. mogao bi dosegnuti 45% vjerojatnosti. Naime, ova otkrića dolaze u ključnom trenutku tekuće krize uzrokovane klimatskim promjenama.
Prošla je godina bila prva u povijesti u kojoj je svaki dan u godini premašio 1 °C u odnosu na predindustrijske razine, čime se planet opasno približio pragu od 1,5 °C.
Studija istražuje četiri potencijalne prekretnice, tj. kritične granice unutar klimatskog sustava, koje bi, ako se prijeđu, mogle dovesti do ozbiljnih i brzih promjena. To uključuje
- kolaps glavnog strujnog sustava Atlantskog oceana,
- raspadanje amazonske prašume,
- topljenje grenlandskog ledenog pokrova i
- topljenje zapadnoantarktičkog ledenog pokrova.
Slijedi lančana reakcija
Alarmantno, nedavna upozorenja sugeriraju da bi se sustav struja Atlantskog oceana mogao urušiti već 2050.
Ledeni pokrivač Grenlanda također se približava točki s koje nema povratka, ako je već nije prošao.
Slično tome, amazonska prašuma, nekoć ključna za apsorpciju ugljika, sada možda emitira više ugljičnog dioksida nego što ga apsorbira, što dodatno ubrzava globalno zagrijavanje.
Studija uvodi koncept “rizika prijelomnih točaka” (eng. tipping risk), definiranog kao vjerojatnost prelaska jednog od ovih kritičnih pragova. Istraživači su otkrili da se rizik od prelaženja prijelomnih točaka povećava sa svakim dodatnim 0,1 °C iznad 1,5 °C, te da će se on naglo ubrzati ako globalna temperatura prijeđe 2 °C. Iako su te projekcije usredotočene na dugoročnu budućnost, pa nam sve izgleda umirujuće maglovito, studija naglašava da je trenutačno djelovanje ključno.
Nalazi naglašavaju važnost pridržavanja Pariškog sporazuma i zadržavanja globalnog zagrijavanja znatno ispod 2 °C, ako već „moramo“ promašiti cilj od 1,5 °C. Ako globalne temperature prijeđu taj prag, čak i privremeno, posljedična lančana reakcija prijelomnih točaka mogla bi biti nezaustavljiva.
Još ima nade, ako…
Istraživački tim upotrijebio je konceptualni model za procjenu rizika od prevrtanja kratkoročno (do 2100.), srednjoročno (do 2300.) i dugoročno (nakon 50.000 godina). Uz trenutnu stopu zagrijavanja, model predviđa da bi do 2300. rizik od preokreta mogao doseći 45%, a dugoročno bi se mogao gotovo udvostručiti na 76%, i to na temelju samo četiri točke preokreta.
Istraživači sugeriraju da ako globalno zatopljenje privremeno premaši cilj od 1,5 °C, još može postojati prilika za stabilizaciju klime brzim intervencijama. U tom smislu, postizanje „neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2100. godine “najvažnije je za smanjenje rizika od događanja 4 prijelomna prevrtanja dugoročno”, zaključuju istraživači.
Autor: Zlatko Govedić, izvor OVDJE
DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2024.
