Nakon dva tjedna intenzivnih pregovora na klimatskom samitu Ujedinjenih naroda (COP29) u glavnom gradu Azerbajdžana, Bakuu, bogate zemlje obećale su doprinijeti s 300 milijardi dolara godišnje do 2035. kako bi pomogle siromašnijim državama u borbi protiv učinaka klimatskih promjena.
Iako ovo predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodno obećanje od 100 milijardi dolara, zemlje u razvoju oštro su kritizirale sporazum kao krajnje nedovoljan za rješavanje razmjera klimatske krize.
Ovogodišnji summit, čiji je domaćin bila naftom i plinom bogata bivša sovjetska republika, odvijao se u pozadini nadolazeće političke promjene u Sjedinjenim Državama kada klimatski skeptična administracija Donalda Trumpa preuzima dužnost u siječnju. Suočene s ovom neizvjesnošću, mnoge zemlje smatrale su neprihvatljivim rizikom neuspjeh u osiguravanju novog financijskog sporazuma u Bakuu.
Evo ključnih zaključaka ovogodišnjeg summita:
Fond za financiranje klimatskih promjena vrijedan 300 milijardi dolara
Iako je usvojen širi cilj od 1,3 trilijuna dolara godišnje do 2035., samo je 300 milijardi dolara godišnje namijenjeno bespovratnim sredstvima i zajmovima s niskim kamatama. Sredstva su to koja razvijene zemalje izdvajaju za pomoć zemljama u razvoju u prijelazu na gospodarstva s niskom razinom ugljika i pripremi za učinke klimatskih promjena.
Prema dogovoru, očekuje se da će većina sredstava doći iz privatnih ulaganja i alternativnih izvora, kao što su predloženi porezi na fosilna goriva i česta putovanja – o čemu se još raspravlja.
“Bogati svijet priredio je veliki bijeg u Bakuu”, rekao je Mohamed Adow, kenijski direktor think tanka Power Shift Africa. “Bez pravog novca na stolu i nejasnih i neodgovornih obećanja o sredstvima koja će se mobilizirati, pokušavaju izbjeći svoje obveze financiranja klimatskih promjena”, dodao je, objašnjavajući da su “siromašne zemlje trebale vidjeti jasno financiranje klimatskih promjena temeljeno na bespovratnim sredstvima ” koja je “jako nedostajala”.
U dogovoru se navodi da će razvijene zemlje “preuzeti vodstvo” u osiguravanju 300 milijardi dolara – što implicira da bi se i druge mogle pridružiti. SAD i Europska unija žele da im se pridruže bogatija gospodarstva u nastajanju poput Kine – trenutačno najvećeg svjetskog emitera. Ali sporazum samo “ohrabruje” gospodarstva u nastajanju da daju dobrovoljne priloge.
Neuspjeh da se ponovi eksplicitni poziv na prijelaz s fosilnih goriva
Poziv na “prijelaz” s ugljena, nafte i plina upućen tijekom prošlogodišnjeg summita COP28 u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, reklamirao se kao revolucionaran. Prvi put je 200 zemalja, uključujući najveće proizvođače nafte i plina poput Saudijske Arabije i SAD, priznalo potrebu za postupnim smanjivanjem fosilnih goriva. No posljednji razgovori samo su se odnosili na dogovor iz Dubaija, bez eksplicitnog ponavljanja poziva na prijelaz s fosilnih goriva.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev nazvao je resurse fosilnih goriva “božjim darom ” tijekom svog uvodnog govora.
Odobrena nova pravila trgovanja ugljičnim kreditima
Odobrena su nova pravila koja bogatim zemljama s visokim emisijama štetnih plinova mogu kupovati “kompenzacije” za smanjenje ugljika od zemalja u razvoju.
Inicijativa, poznata kao članak 6. Pariškog sporazuma, uspostavlja okvire za izravnu trgovinu ugljikom između zemalja i tržište regulirano od strane UN-a.
Zagovornici vjeruju da bi ovo moglo usmjeriti vitalna ulaganja u zemlje u razvoju, gdje se mnogi ugljični krediti generiraju kroz aktivnosti poput pošumljavanja, zaštite odvoda ugljika i prijelaza na čistu energiju.
Međutim, kritičari upozoravaju da bi se bez strogih zaštitnih mjera ovi sustavi mogli iskoristiti za greenwashing klimatskih ciljeva, dopuštajući vodećim zagađivačima da odgode značajna smanjenja emisija. Neregulirano tržište ugljika već se suočavalo sa skandalima, što je izazvalo zabrinutost o učinkovitosti i integritetu tih kredita.
Neslaganja zemalja u razvoju
Pregovori su također bili poprište nesuglasica unutar zemalja u razvoju.
Blok najmanje razvijenih zemalja (LDC) tražio je da dobije 220 milijardi dolara godišnje, dok je Savez malih otočnih država (AOSIS) želio 39 milijardi dolara – zahtjevi kojima su se usprotivile druge zemlje u razvoju.
Cifre se nisu pojavile u konačnom dogovoru. Umjesto toga, poziva na utrostručenje ostalih javnih sredstava koja primaju do 2030.
Očekuje se da će sljedeći COP, u Brazilu 2025., objaviti izvješće o tome kako potaknuti financiranje klimatskih promjena za te zemlje.
Tko je što rekao?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je dogovor u Bakuu kao obilježavanje “nove ere za klimatsku suradnju i financiranje”.
Rekla je da će sporazum vrijedan 300 milijardi dolara nakon maratonskih razgovora “potaknuti ulaganja u čistu tranziciju, smanjenje emisija i izgradnju otpornosti na klimatske promjene”.
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je sporazum postignut u Bakuu “povijesnim ishodom”, dok je izaslanik EU-a za klimatske promjene Wopke Hoekstra rekao da će biti zapamćen kao “početak nove ere za financiranje klimatskih promjena”.
Ali drugi se s tim u potpunosti nisu složili. Indija, glasni kritičar stajališta bogatih zemalja u pregovorima o klimi, nazvala ju je “mizernom svotom”.
“Ovaj dokument je nešto više od optičke iluzije”, rekao je indijski delegat Chandni Raina.
Ministar zaštite okoliša Sijera Leonea Jiwoh Abdulai rekao je da sporazum pokazuje “nedostatak dobre volje” bogatih zemalja da stanu uz najsiromašnije na svijetu dok se suočavaju s porastom mora i oštrijim sušama. Nigerijski izaslanik Nkiruka Maduekwe nazvao je to “uvredom”.
Postaje li proces COP dubiozan?
Unatoč godinama proslavljenih klimatskih sporazuma, emisije stakleničkih plinova i globalne temperature nastavljaju rasti, a 2024. je na putu da bude najtoplija zabilježena godina. Pojačani učinci ekstremnih vremenskih uvjeta naglašavaju nedovoljnu brzinu djelovanja da se spriječi potpuna klimatska kriza.
Financijski sporazum COP29 izazvao je kritike kao neadekvatan.
Dodatna nelagoda, Trumpova pobjeda na predsjedničkim izborima nadvijala se nad razgovorima, s njegovim obećanjima da će povući SAD iz globalnih klimatskih napora i imenovati klimatskog skeptika za ministra energetike, što je dodatno umanjilo optimizam.
‘Više ne odgovara svrsi’
Koalicija nevladinih organizacija Kick the Big Polluters Out (KBPO) analizirala je akreditacije na summitu, izračunavši da je sudjelovalo više od 1700 ljudi povezanih s interesima za fosilna goriva.
Skupina vodećih klimatskih aktivista i znanstvenika, uključujući bivšeg glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, upozorila je ranije ovog mjeseca da COP proces “više ne odgovara svrsi”.
Zatražili su manje, češće sastanke, stroge kriterije za zemlje domaćine i pravila kako bi se osiguralo da tvrtke pokažu jasne klimatske obveze prije nego što im se dopusti slanje lobista na pregovore.
Preneseno s: Aljazeera
