Objavljen ovogodišnji Indeks klimatskih promjena (CCPI) – Hrvatska je na 40. mjestu

Godišnji Indeks klimatskih promjena (CCPI), koji se objavljuje od 2005., neovisan je alat za praćenje učinka zaštite klime u 63 zemlje i EU. Ovaj Indeks ima za cilj povećati transparentnost međunarodne klimatske politike te omogućuje usporedbu napora i napretka pojedinih zemalja u zaštiti klime.

Svake godine Indeks klimatskih promjena (CCPI), čiji su suautori Germanwatch, NewClimate Institute i CAN International, procjenjuje napredak koji su postigli najveći emiteri u pogledu emisija, obnovljivih izvora energije i klimatske politike. Ovogodišnji CCPI objavljen je jučer, 20. studenog 2024. na COP29 u Bakuu.

Klimatska kriza danas je egzistencijalna prijetnja životu na Zemlji. Kako bi se smanjili razmjeri utjecaja krize, potrebno je ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C, kao što je odlučeno u Pariškom sporazumu. Samo odlučnim djelovanjem smanjit će se emisije stakleničkih plinova koji su najodgovorni za klimatske promjene. Kao neovisni alat za praćenje, CCPI ima vodeću ulogu u informiranju o fazi provedbe Pariškog sporazuma.
Od 2005. CCPI pruža analizu učinka zemalja u zaštiti klime. Stvara transparentnost u klimatskoj politici. Omogućuje usporedbu napora u zaštiti klime i omogućuje da se vide napredak i nazadovanje pojedinih zemalja.

CCPI ocjenjuje 63 zemlje i Europsku uniju, koje zajedno generiraju 90%+ globalnih emisija stakleničkih plinova. Koristeći standardizirane kriterije, CCPI promatra četiri kategorije, s 14 pokazatelja:

• emisije stakleničkih plinova (40% ukupne ocjene),
• obnovljiva energija (20%),
• korištenje energije (20%) i
• klimatska politika (20%).

Još nema postupnog ukidanja fosilnih goriva unatoč brzom rastu obnovljivih izvora energije

Obnovljivi izvori energije brzo napreduju u gotovo svim zemljama s visokim emisijama. Međutim, previše se zemalja još uvijek drži poslovnog modela fosilnih goriva, posebno za fosilni plin. Ove godine CCPI 2025 daje mješovitu sliku: dok je 61 od 64 zemlje povećalo udio obnovljivih izvora energije u svojoj energetskoj mješavini u proteklih pet godina, trendovi emisija u 29 zemalja i dalje su ocijenjeni niskim ili vrlo niskim.

Kao i prethodnih godina, prva tri mjesta na ljestvici ostaju upražnjena. Zemlje i dalje moraju ubrzati klimatske mjere kako bi se uskladile s temperaturnim ograničenjem Pariškog sporazuma. Na četvrtom mjestu, Danska je i dalje prvoplasirana zemlja. Također je bila jedina zemlja koja je postigla visoke rezultate u ocjeni klimatske politike. Dansku slijede Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. UK je ove godine ostvarilo veliki uspon na ljestvici i zauzelo 6. mjesto. Postupno ukidanje ugljena i obećanje vlade da neće dozvoliti nove projekte fosilnih goriva odigrali su ključnu ulogu u ovom usponu.

Četiri posljednje zemlje su Iran (67.), Saudijska Arabija (66.), Ujedinjeni Arapski Emirati (65.) i Rusija (64.). Sve četiri su među najvećim proizvođačima nafte i plina u svijetu. Udio obnovljivih izvora u njihovom energetskom miksu manji je od 3%. Ove zemlje ne pokazuju znakove prelaska s fosilnih goriva.

Hrvatska je na 40. mjestu ovogodišnjeg CCPI-a 

Sukladno metodologiji CCPI-a Hrvatska je dobila nisku ocjenu u emisijama stakleničkih plinova, korištenju energije i klimatskoj politici, a srednju u obnovljivoj energiji.

Hrvatski ciljevi emisija stakleničkih plinova samo slijede obvezujuće direktive EU-a i nisu proaktivni. Od Hrvatske se očekuje postavljanje ambicioznijih ciljeva u pogledu emisija i jasan provedbeni plan za brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Iako je trenutni udio obnovljivih izvora u ukupnoj opskrbi energijom nizak, vidljiv je pozitivan trend. Hrvatska je uvela poticaje za instaliranje i proizvodnju tehnologije obnovljivih izvora energije.

No industrija fosilnih goriva nastavlja planirati nove projekte ekstrakcije. Strani akteri također utječu na ovaj sektor. LNG terminal na otoku Krku nastavlja se širiti, a projekt dobiva financijsku potporu Europske unije.

Godine 2021. biomasa je činila 60% hrvatske potražnje za gorivom/toplinom u grijanju stambenih objekata. Osobito u ruralnim područjima, mnoga kućanstva još uvijek koriste drvo kao primarni izvor grijanja. Uvoz drva i biomase porastao je u razdoblju 2016. – 2021. za oko 40%.

Sve u svemu, stručnjaci zahtijevaju da vlada ubrza prijelaz na čistu energiju. Nadaju se većem uključivanju klimatskih stručnjaka u rasprave o klimatskim akcijama te da će Hrvatska biti aktivan i napredan sudionik u EU i međunarodnoj klimatskoj politici.

Kina ekspanzijom obnovljivih izvora energije budi optimizam

Najveći svjetski emiter Kina nalazi se na 55. mjestu u CCPI. Unatoč obećavajućim planovima, trendovima i mjerama, Kina i dalje uvelike ovisi o ugljenu i nema dovoljno klimatskih ciljeva. Međutim, s druge strane Kina istovremeno doživljava neviđeni procvat obnovljivih izvora energije što budi optimizam.

SAD, drugi najveći emiter, ostaje na 57. mjestu među vrlo lošim rezultatima. Više ulaganja u obnovljive izvore energije i čisti promet, kao i ukidanje subvencija za fosilna goriva bili bi važni sljedeći koraci. Međutim, sadašnji ishod izbora odredit će klimatske rezultate u SAD-u za naredne godine.

Uz Ujedinjeno Kraljevstvo i Indiju (10.), samo su dvije zemlje G20 među najboljima u CCPI. Četrnaest zemalja G20 ima ukupnu nisku ili vrlo nisku ocjenu. G20 posebno je zaslužna za drastično smanjenje emisija, budući da njezine članice čine više od 75% svjetskih emisija stakleničkih plinova. Rusija, Saudijska Arabija i Južna Koreja (63.) i dalje su zemlje G20 s najlošijim rezultatima i ukupno imaju vrlo nisku ocjenu.

EU: Green Deal pokazuje učinak

S Danskom i Nizozemskom na vrhu CCPI-ja, EU (17.) kao cjelina nalazi se u gornjoj sredini ljestvice. Šesnaest zemalja EU-a nalazi se među zemljama s visokim i srednjim rezultatima. Za razliku od prethodnih izdanja, nijedna država EU-a nije dobila ukupnu vrlo nisku ocjenu.

Unija je pala za jedno mjesto na ljestvici, ali je napravila veliki napredak u zaštiti klime – potaknuta Zelenim dogovorom. Mjere, međutim, još ne donose pravičan udio u globalnom smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Prevladavanje nedostataka u provedbi i ambicijama

Brza i korijenita smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova jedini su način da se spriječe opasne klimatske promjene i imperativ su za postizanje klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma. Međutim, napredak u smanjenju globalnih emisija i dalje je spor. Indeks uspješnosti klimatskih promjena (CCPI) identificira dva kritična čimbenika – nedostatke u provedbi i nedostatke u ambicijama.

Nacionalno određeni doprinosi (NDC) ključni su instrumenti za usmjeravanje usvajanja ambicioznijih klimatskih akcija na nacionalnoj razini. NDC predstavljaju klimatske ciljeve koje su zemlje same odredile za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5°C i ključni su za usmjeravanje mjera za smanjenje emisija.

Povećanje kapaciteta obnovljive energije i fokusiranje na energetsku učinkovitost, uz postupno ukidanje fosilnih goriva, jednostavan je način za smanjenje emisija. Međutim, mnogim NDC-ima još uvijek nedostaju konkretni detalji potrebni za postizanje njihovih ciljeva. Kako bi ove obveze bile djelotvornije, NDC-ovi bi trebali uključivati ​​posebne politike za povećanje kapaciteta obnovljive energije, poboljšanje energetske učinkovitosti i olakšavanje postupnog ukidanja fosilnih goriva.

Uspjeh zemalja u provedbi putem posebnih politika (povećanje obnovljive energije i zalaganje za veću energetsku učinkovitost) i ambicija (povećanje njihovih ciljeva do 2030. i 2035.) dovest će do smanjenja emisija i odraziti se na poboljšanom ljestvici CCPI.

Izvor: ccpi.org

DOBRA HRVATSKA